Nafta pojeftinjuje u svijetu, a gorivo u BiH ostaje skupo. U nastavku teksta doznajte više. Pad cijena sirove nafte na međunarodnom tržištu ne donosi automatski i jeftinije gorivo na benzinskim pumpama u Bosni i Hercegovini. Iako bi potrošači očekivali da smanjenje vrijednosti nafte prati i osjetnije pojeftinjenje benzina i dizela, situacija na tržištu naftnih derivata znatno je složenija. Posebno se to odnosi na dizelsko gorivo, čija cijena ostaje visoka uprkos promjenama na svjetskim berzama.
Jedan od ključnih razloga krije se u troškovima rafinerijske prerade, koji su tokom ove godine značajno porasli. Prema objašnjenjima distributera naftnih derivata, rafinerijske marže u pojedinim slučajevima su udvostručene, pa čak i utrostručene, što direktno utječe na konačan iznos koji vozači plaćaju prilikom točenja goriva.

Takva kretanja posebno pogađaju tržište Bosne i Hercegovine, koje je u velikoj mjeri zavisno od uvoza naftnih derivata. Promjene u troškovima proizvodnje, transporta i nabavke goriva zato se odražavaju i na domaće maloprodajne cijene.
-
Prerada nafte postala skuplja od same sirovine
Podaci o strukturi cijene dizelskog goriva pokazuju značajnu promjenu u odnosu između vrijednosti sirove nafte i troškova njene prerade.
Prema podacima navedenim u izvještaju BHRT-a, u prosječnoj cijeni dizela od 3,78 KM udio sirove nafte iznosi manje od 28 posto. Istovremeno, rafinerijska marža zajedno s troškovima prerade učestvuje s približno 29 posto u ukupnoj maloprodajnoj cijeni.
To znači da troškovi pretvaranja sirove nafte u gotov proizvod sada imaju veći udio u cijeni dizela od same sirovine. Upravo ovaj odnos objašnjava zbog čega pojeftinjenje nafte ne mora istovremeno donijeti jednako smanjenje cijena goriva.
Rafinerije se suočavaju s nizom finansijskih pritisaka koji otežavaju smanjenje proizvodnih troškova. Među najvažnijim su rast cijena električne energije, prirodnog gasa, transporta, osiguranja i radne snage.
Energetski stručnjak Almir Bečarević za BHRT je pojasnio da se povećanje ovih troškova neizbježno odražava na cijenu gotovih naftnih derivata.
Prema njegovim riječima, rafinerijska postrojenja posljednjih godina posluju u okolnostima u kojima su energenti potrebni za preradu sve skuplji. Rafinerije koje koriste prirodni gas posebno osjećaju njegove cjenovne promjene, dok povećanje plaća i drugih operativnih izdataka dodatno opterećuje proizvodnju.
Svi ti izdaci na kraju ulaze u obračun cijene goriva koje se isporučuje distributerima, a potom prodaje krajnjim kupcima.
-
Zašto dizel sporije pojeftinjuje od benzina?
Iako se benzin i dizel proizvode preradom sirove nafte, njihova tržišna kretanja nisu uvijek jednaka.
U posljednjem periodu posebno je izražena razlika u tempu pada cijena ova dva derivata. Dizel znatno sporije reaguje na pojeftinjenje sirove nafte, što dodatno opterećuje vozače, transportne kompanije i privredne subjekte koji ga svakodnevno koriste.
Na takvu situaciju utječu i međunarodni poremećaji u proizvodnji i snabdijevanju dizelskim gorivom.
Bečarević upozorava da događaji povezani s ruskim rafinerijskim sektorom imaju značajan utjecaj na tržište dizela. Prema njegovim navodima, poremećaji su zahvatili veliki dio ruskih kapaciteta, uključujući postrojenja koja su ranije proizvodila derivate namijenjene izvozu.
Smanjena dostupnost određenih količina goriva na međunarodnom tržištu može održavati visoku cijenu dizela čak i kada cijena sirove nafte počne padati.
Osim toga, potražnja za dizelom povezana je s industrijom, teretnim saobraćajem, poljoprivredom i drugim djelatnostima koje svakodnevno troše značajne količine ovog energenta.
Zbog toga promjene u njegovoj cijeni imaju šire ekonomske posljedice, budući da troškovi transporta i proizvodnje mogu utjecati i na cijene drugih proizvoda i usluga.
-
Hrvatska ima jeftinije gorivo, a BiH bez direktnih subvencija
Poređenje cijena goriva u državama regiona pokazuje da Bosna i Hercegovina nije među najpovoljnijim tržištima za kupovinu naftnih derivata.
Prema novembarskom poređenju predstavljenom u izvještaju, Srbija ima više maloprodajne cijene goriva, prvenstveno zbog većih fiksnih nameta.
S druge strane, Hrvatska uspijeva održavati niže cijene zahvaljujući kombinaciji državnih intervencija i povoljnijeg poreskog opterećenja u posmatranom periodu.
Značajna razlika između Bosne i Hercegovine i pojedinih susjednih zemalja odnosi se na način na koji državne institucije pokušavaju ublažiti rast troškova za građane.
Dok druge države koriste različite mehanizme intervencije na tržištu, Bosna i Hercegovina nema direktne državne subvencije koje bi smanjivale maloprodajnu cijenu goriva.
Domaće institucije uglavnom se oslanjaju na ograničavanje trgovačkih marži i inspekcijski nadzor nad načinom formiranja cijena.
To znači da cijene na benzinskim pumpama u značajnoj mjeri zavise od uvoznih i nabavnih troškova, kao i od drugih elemenata koji ulaze u konačan maloprodajni obračun.
-
Inspekcije nastavljaju kontrolisati benzinske pumpe
U Republici Srpskoj nadležne inspekcijske službe nastavljaju pratiti način na koji trgovci naftnim derivatima određuju maloprodajne cijene.
Glasnogovornica Inspektorata Republike Srpske Dušanka Nikolić potvrdila je da tržišni inspektori provode kontinuirane kontrole kako bi utvrdili poštuju li distributeri propisane marže.
Trgovci su obavezni primjenjivati ograničenja utvrđena odlukama Vlade Republike Srpske, a cilj ovih mjera jeste zaštita životnog standarda stanovništva.
Kontrola marži, međutim, ne znači da institucije direktno određuju sve elemente maloprodajne cijene. Ona se prvenstveno odnosi na ograničavanje iznosa koji trgovci mogu obračunati u okviru propisanih pravila.
U situaciji kada rastu nabavne cijene i troškovi prerade, prostor za značajnije pojeftinjenje na benzinskim pumpama može ostati ograničen čak i uz poštivanje svih propisa.
-
Nedostatak rafinerija dodatno povećava pritisak
Na međunarodnom tržištu naftnih derivata već duže vrijeme prisutni su problemi povezani s raspoloživim rafinerijskim kapacitetima.

Dio postrojenja zatvoren je, pojedine rafinerije oštećene su tokom sukoba, dok druga postrojenja prolaze kroz sezonske remonte i tehničko održavanje.
Kada je dostupnih kapaciteta manje, rafinerije koje nastavljaju raditi mogu ostvarivati veće marže, posebno u periodima povećane potražnje za gorivom.
Dodatni problem predstavljaju troškovi pomorskog transporta i osiguranja isporuka. Oni povećavaju cijenu dopreme sirove nafte i gotovih derivata, a njihov utjecaj posebno osjećaju tržišta koja zavise od uvoza.
Najnoviji podaci Međunarodne agencije za energiju ukazuju na određeno smirivanje situacije.
Prema izvještaju na koji se poziva BHRT, rafinerijske marže tokom oktobra i novembra počele su blago slabiti, što može ukazivati na postepeno smanjenje pritiska na cijene gotovih derivata.
Ipak, razlika između vrijednosti sirove nafte i cijene prerađenih proizvoda, poznata kao crack spread, sredinom novembra ostala je gotovo 90 posto viša nego u istom periodu prethodne godine.
Visoki troškovi transporta, osiguranja i sezonskog održavanja rafinerija i dalje su važni faktori koji određuju kretanje cijena.
Za distributere u Bosni i Hercegovini posebno je značajno po kojim cijenama nabavljaju nove količine goriva, jer se promjene na međunarodnom tržištu ne prenose uvijek odmah na domaće benzinske pumpe. Nabavne cijene, postojeće zalihe i dinamika isporuka mogu utjecati na to kada će se eventualno pojeftinjenje odraziti na maloprodaju.











