Da li ste znali koliko je lišće korisno? U nastavku teksta pročitajte o čemu se radi.
Kada drveće počne odbacivati lišće, dvorišta se brzo prekriju žutim, smeđim i crvenkastim slojem. Nekome je to najljepši prizor jeseni, dok drugi već razmišljaju o grabljama, vrećama i čišćenju. Ipak, prije nego što sakupljeno lišće završi među otpadom, vrijedi razmisliti može li se korisno upotrijebiti upravo tamo gdje je i palo.
Opalo lišće može poslužiti za pravljenje komposta, prekrivanje zemljišta i dobijanje listovače. Dio se može ostaviti u mirnijim dijelovima dvorišta, gdje pruža zaklon sitnim životinjama. Upravo ove mogućnosti izdvajaju se i u polaznom članku, ali najbolji način korištenja zavisi od mjesta, količine lišća i biljaka koje uzgajate.
Nije potrebno pretvoriti cijelo dvorište u prostor za kompostiranje niti ostaviti svaki list na mjestu. Mnogo je praktičnije napraviti jednostavan raspored: očistiti prolaze i travnjak od viška, izdvojiti materijal za baštu i pronaći jedan kutak za ono što će se razgrađivati sporije. Tako jesenje čišćenje dobija dodatnu svrhu.
Jedna od mogućnosti je dodavanje lišća u kompost. Suho lišće pripada takozvanim smeđim materijalima, koji su bogati ugljikom. Može se kombinovati s pokošenom travom i odgovarajućim ostacima voća i povrća, odnosno zelenim materijalima. Prije dodavanja korisno ga je usitniti, a gomilu održavati umjereno vlažnom i povremeno promiješati. Umjesto odvojenih hrpa vrtnog otpada, na jednom mjestu postepeno nastaje materijal koji se ponovo može iskoristiti u bašti.
Ako imate mnogo lišća, ne morate sve odjednom ubaciti u postojeći komposter. Za veće količine postoji jednostavan postupak: pravljenje listovače. Ona nastaje razgradnjom lišća, pri čemu važnu ulogu imaju gljive. Za razliku od miješanog komposta, ovdje nije potrebno stalno dodavati različite sastojke. Osnova su lišće, vlaga i vrijeme.
Za početak je dovoljno sakupiti vlažno lišće i smjestiti ga u ograđen prostor od žičane mreže ili u čvrstu vreću. Ako koristite plastičnu vreću, napravite nekoliko otvora kako bi sadržaj imao pristup zraku. Nije potrebna velika konstrukcija: i nekoliko vreća sklonjenih u odgovarajući kutak može biti dobar početak za domaćinstvo s manjom baštom.
Ovdje je najvažnije strpljenje. Listovača uglavnom nastaje tokom jedne do dvije godine, a za potpuno razgrađen materijal može trebati i duže. Dobro sazrela masa je tamna i mrvičasta, bez jasno prepoznatljivih listova. Mlađa listovača može se koristiti kao pokrivač zemljišta, dok se potpuno razgrađena može dodavati odgovarajućim mješavinama za uzgoj biljaka. Ne treba očekivati da će svaka vreća napunjena u novembru već početkom proljeća biti spremna za sve namjene.
Ni sve vrste lišća ne razgrađuju se jednakom brzinom. Deblji i čvršći listovi zahtijevaju više vremena, pa njihovo usitnjavanje može znatno olakšati pripremu. Kraljevsko hortikulturno društvo posebno preporučuje usitnjavanje krupnijeg lišća poput orahovog i kestenovog prije stavljanja na gomilu za listovaču.
Vrijednost dobijenog materijala prvenstveno je u poboljšanju zemljišta i njegovoj upotrebi za malčiranje. Zbog toga listovaču ne treba predstavljati kao čudesno đubrivo koje samo po sebi rješava svaku potrebu biljke. Mnogo je korisnije posmatrati je kao dostupan organski dodatak koji možete proizvesti od materijala iz vlastitog dvorišta.
Drugi način korištenja je malčiranje, odnosno postavljanje pokrovnog sloja preko površine zemlje. Organski malč pomaže zadržavanju vlage, ograničava rast korova i postepeno se razgrađuje. Za ovu namjenu može poslužiti i listovača. Pokriveno zemljište nije jednako izloženo kao gola površina, što je posebno korisno na gredicama i oko višegodišnjih zasada.
Prilikom raspoređivanja malča ostavite slobodan prostor neposredno uz stabljike i debla. Cilj je prekriti zemlju oko biljke, a ne zatrpati njenu osnovu. Uredan, ravnomjerno raspoređen sloj praktičniji je od velike gomile naslonjene na jedno mjesto.
Ipak, sa svježim, cijelim lišćem treba postupati pažljivije. Mokri listovi mogu se slijepiti i napraviti zbijenu masu, naročito kada ih ima previše. Oko osjetljivih biljaka takav sloj može zadržavati vlagu i prekriti dijelove koji ne bi trebali biti zatrpani. Usitnjeno lišće je prikladnije kada se namjerno priprema rastresit zimski pokrivač.
Posebno izdvojite ostatke biljaka koje su imale izražene probleme s bolestima ili štetočinama. Kućne kompostne gomile ne postižu uvijek uslove potrebne za njihovo uništavanje. Takav materijal ne treba bez razmišljanja raspoređivati oko zdravih biljaka.
Travnjak zahtijeva drugačiji pristup od prostora ispod grmlja. Manju količinu suhog lišća možete usitniti kosilicom kako bi sitni dijelovi dospjeli između vlati. Postupak je lakši kada se radi redovno, prije nego što se nakupi debeo sloj. Ako nakon usitnjavanja lišće i dalje prekriva travu, višak treba sakupiti i premjestiti.
To znači da nije potrebno birati između potpuno očišćenog dvorišta i travnjaka zatrpanog do zime. Dio materijala može ostati usitnjen na travi, a ostatak završiti u kompostu ili vrećama za listovaču. Količinu prilagodite onome što travnjak može prihvatiti bez prekrivanja.
U zaklonjenim dijelovima bašte, naročito ispod grmlja, dio zdravog lišća možete ostaviti netaknut. Takva mjesta pružaju stanište korisnim insektima, a lišće se postepeno razgrađuje. Održavanje dvorišta ne mora podrazumijevati uklanjanje svakog prirodnog ostatka. Važnije je razlikovati mjesta na kojima lišće smeta od onih na kojima ima korisnu ulogu.
Za prvu sezonu dovoljno je isprobati jednu stvar: napuniti nekoliko vreća za listovaču, sačuvati dio lišća za kompost ili urediti pokrov oko odgovarajućih biljaka. Tako ćete iz vlastitog iskustva vidjeti koliko prostora i vremena postupak zahtijeva. Lišće koje ste ranije samo odnosili iz dvorišta može postati redovan dio njegove njege, bez velikog ulaganja i komplikovane opreme.
