Stalno ste umorni i napeti? U nastavku teksta pročitajte na šta to ukazuje. Umor koji se ponavlja, napetost u mišićima i nemiran san mogu nas navesti da se zapitamo nedostaje li našem organizmu neki važan nutrijent. Iako takve tegobe imaju brojne moguće uzroke, magnezij je jedan od minerala čiji unos zaslužuje pažnju. Učestvuje u mnogim procesima neophodnim za normalno funkcionisanje tijela, ali se njegov nedostatak ne može prepoznati samo na osnovu nekoliko simptoma.
Magnezij doprinosi radu mišića i živaca, proizvodnji energije i očuvanju kostiju. Važan je i za normalan srčani ritam. Zbog toga izražen manjak može izazvati različite tegobe, od osjećaja slabosti do poremećaja mišićne i nervne funkcije.
Neredovna i jednolična ishrana može otežati dovoljan unos ovog minerala. Ipak, premalo magnezija u jelovniku ne znači automatski da će se razviti njegov ozbiljan nedostatak. Organizam ima mehanizme kojima ograničava gubitke, dok na stvarni rizik utječu i zdravstveno stanje, apsorpcija hranjivih materija te određeni lijekovi.

Među ranim mogućim simptomima nedostatka nalaze se umor, slabost, smanjen apetit, mučnina i povraćanje. To su nespecifične tegobe koje mogu pratiti mnoga druga stanja. Ako se ponavljaju ili traju, korisnije je provjeriti njihov uzrok nego odmah posegnuti za suplementom.
Grčevi u mišićima često se povezuju s magnezijem. Mogu biti bolni, prekinuti san ili se pojaviti tokom fizičke aktivnosti. Nedostatak ovog minerala jeste jedan od mogućih uzroka, ali grčevi mogu nastati i iz drugih razloga. Zato njihova pojava ne potvrđuje manjak magnezija niti znači da će dodatak prehrani nužno riješiti problem.
Kod izraženijeg nedostatka mogu se pojaviti trnci, utrnulost i nevoljne mišićne kontrakcije. Važno je obratiti pažnju na trajanje i učestalost simptoma, kao i na druge tegobe koje ih prate. Takve informacije mogu pomoći ljekaru da procijeni koje su pretrage potrebne.
Magnezij učestvuje i u procesima važnim za regulaciju krvnog pritiska. Međutim, povišen pritisak nije pouzdan pokazatelj njegovog nedostatka i ne treba ga samostalno liječiti magnezijem. Na krvni pritisak utječe više faktora, zbog čega je potrebna odgovarajuća procjena i, kada je indicirano, propisana terapija.
Slično vrijedi za zatvor. Iako određeni preparati magnezija imaju laksativno djelovanje, iz toga ne proizlazi da je otežano pražnjenje crijeva dokaz manjka ovog minerala. Ishrana, unos tečnosti, kretanje, lijekovi i druga stanja također mogu utjecati na probavu.

Nervoza, napetost i problemi sa spavanjem još su neke od tegoba koje se često pripisuju nedostatku magnezija. Njegova uloga u nervnom sistemu jeste važna, ali takvi simptomi nisu dovoljno specifični za zaključak o manjku. Nesanica ili anksioznost ne znače automatski da tijelu treba magnezij, niti suplement može zamijeniti procjenu uzroka dugotrajnih problema.
Poremećaji srčanog ritma mogu se javiti kod ozbiljnog nedostatka magnezija. Ipak, osjećaj lupanja ili preskakanja srca ima različite moguće uzroke i ne treba ga unaprijed pripisivati mineralima. Ponavljane ili nove tegobe zahtijevaju procjenu, umjesto pokušaja da se samostalno riješe povećavanjem doze suplementa.
Želja za slatkišima također se ponekad predstavlja kao poruka da organizmu nedostaje magnezij. Takva želja nije pouzdan znak njegovog nedostatka. Izbor hrane i apetit zavise od brojnih okolnosti, pa se na osnovu potrebe za čokoladom ili drugim slatkišima ne može utvrditi stanje minerala u tijelu.
Posebnu pažnju unosu i nivou magnezija mogu zahtijevati osobe s određenim probavnim bolestima, dijabetesom tipa 2 ili dugotrajnom prekomjernom konzumacijom alkohola. Pojedini lijekovi također mogu utjecati na njegove vrijednosti. Propisanu terapiju ne treba prekidati zbog takve mogućnosti, već s ljekarom ili farmaceutom provjeriti postoji li potreba za praćenjem.
Raznovrsna ishrana predstavlja dobru osnovu za dovoljan unos magnezija. Korisni izvori uključuju sjemenke, orašaste plodove, mahunarke, integralne žitarice i zeleno lisnato povrće. Redovno uključivanje ovih namirnica u obroke doprinosi unosu i drugih važnih hranjivih materija.
Dodaci prehrani mogu biti korisni kada postoji potreba za nadoknadom, ali veća količina ne znači i veću korist. Prekomjeran unos magnezija iz suplemenata može izazvati proljev, mučninu i grčeve u stomaku. Poseban oprez potreban je kod osoba s oslabljenom funkcijom bubrega, kao i kada se uzimaju lijekovi s kojima suplement može stupiti u interakciju.
Dovoljno sna, uravnoteženi obroci i redovno kretanje podržavaju opće zdravlje, ali nisu zamjena za pregled kada tegobe traju. Najbolji pristup je povezati simptome, navike i zdravstveno stanje, a zatim procijeniti treba li provjeriti magnezij ili potražiti neki drugi uzrok.









