Povrće koje podnosi zimu i mraz. O kojem povrću je riječ doznajte u nastavku teksta. Kada se dani skrate, jutra postanu hladnija, a prve mrazeve počnemo očekivati iz noći u noć, mnogi baštovani odlažu alat i smatraju da je sezona uzgoja povrća završena. Međutim, upravo kraj oktobra može biti veoma važan period za pripremu bašte za zimu, ali i za naredno proljeće. Postoje vrste povrća koje dobro podnose niske temperature, mogu se sijati ili saditi tokom jeseni, a neke od njih čak bolje uspijevaju kada prođu kroz period hladnoće.
Jesenska sjetva ima brojne prednosti. Zemlja je još uvijek dovoljno topla da sjeme pojedinih kultura može početi klijati, dok niže temperature usporavaju razvoj korova i smanjuju potrebu za čestim zalijevanjem. Osim toga, određene biljke razvijaju snažniji korijen tokom hladnijih mjeseci, pa u proljeće ranije kreću s rastom i omogućavaju berbu prije nego što se završi uobičajena sezona proljetne sjetve.
Ipak, važno je odabrati odgovarajuće vrste i prilagoditi sjetvu lokalnim vremenskim uslovima. U područjima gdje su zime oštrije, sjeme je najbolje posijati u dobro pripremljeno tlo, dok se osjetljivije kulture mogu zaštititi agrotekstilom, suhim lišćem ili drugim prirodnim materijalima. U nastavku donosimo povrće koje se može sijati ili saditi krajem oktobra, uz nekoliko korisnih savjeta za uspješan uzgoj.
1. Bijeli luk – idealan izbor za jesenju sadnju
Bijeli luk jedna je od najpoznatijih kultura koje se sade u jesen. Kraj oktobra često je pogodan za njegovu sadnju, posebno ako zemlja nije smrznuta i nije previše natopljena vodom. Lukovice tokom jeseni razvijaju korijen, a s dolaskom toplijih dana u proljeće biljke nastavljaju rast i postepeno formiraju nove glavice.
Za sadnju je najbolje izabrati zdrave, krupnije čehnove bez znakova truleži ili oštećenja. Bijeli luk treba saditi na sunčanom mjestu, u rastresito i dobro drenirano tlo. Čehnovi se obično polažu na dubinu od približno pet do sedam centimetara, s razmakom koji omogućava normalan razvoj biljaka.
Posebno je važno izbjegavati mjesta na kojima se nakon kiše dugo zadržava voda jer prevelika vlaga može izazvati truljenje. Ako se bijeli luk posadi u odgovarajućim uslovima, dobro podnosi hladnoću i može bez većih problema prezimiti u bašti.
2. Špinat – lisnato povrće koje voli hladnije vrijeme
Špinat je odličan izbor za baštovane koji žele iskoristiti posljednje dane jeseni. Ova kultura bolje uspijeva u hladnijim uslovima nego tokom velikih ljetnih vrućina, kada brzo formira cvjetne stabljike, a listovi mogu postati grublji.
Sjetva krajem oktobra moguća je ako je zemljište dovoljno rastresito i ako se očekuju uslovi koji omogućavaju klijanje. U zavisnosti od temperature, špinat može niknuti prije zime ili nastaviti razvoj čim se vrijeme poboljša. Mlade biljke mogu podnijeti određene mrazeve, ali otpornost zavisi od sorte, razvijenosti biljke i jačine hladnoće.
Sjeme se sije u plitke redove, a nakon nicanja biljke se po potrebi prorjeđuju. Špinatu odgovara plodno tlo koje zadržava dovoljno vlage, ali nije previše mokro. Za dodatnu zaštitu tokom hladnijih noći može se koristiti lagani agrotekstil.
3. Matovilac – odličan za zimsku berbu
Matovilac je jedna od najpraktičnijih kultura za kasnu jesen i zimu. Njegovi nježni listovi dobro podnose hladnije vrijeme, zbog čega se često uzgaja upravo onda kada većina drugih vrsta salate prestane uspijevati na otvorenom.
Može se sijati krajem oktobra, ali je važno imati na umu da niske temperature usporavaju klijanje i rast. Ako je jesen toplija, biljke će se razvijati brže, dok će tokom hladnijih perioda njihov rast biti znatno sporiji.
Za sjetvu je najbolje izabrati mjesto koje nije izloženo prejakom vjetru i na kojem se ne zadržava voda. Sjeme se polaže plitko, a površina tla održava se umjereno vlažnom. Matovilac se može uzgajati u bašti, ali i u manjim povišenim gredicama.
Njegova prednost je što se listovi mogu postepeno brati, pa nije potrebno ubrati cijelu biljku odjednom. U blažim zimama moguće je uživati u svježem matovilcu i tokom hladnijih mjeseci, dok zaštita od jakog mraza može produžiti period berbe.
4. Mrkva – mogućnost za raniji proljetni urod
Mrkva se najčešće sije tokom proljeća, ali u pojedinim područjima moguća je i kasna jesenja sjetva. Ovakav način uzgoja posebno je zanimljiv baštovanima koji žele da sjeme prezimi u zemlji i počne klijati kada se u proljeće uspostave povoljniji uslovi.
Za ovu namjenu potrebno je odabrati odgovarajuću sortu i voditi računa o lokalnoj klimi. Ako se sjeme posije prerano, tokom toplijeg perioda može proklijati, a mlade biljke zatim mogu stradati od jakog mraza. Zbog toga je važno pratiti vremensku prognozu i ne obavljati sjetvu dok su uslovi još previše topli za planirano prezimljavanje.
Mrkvi odgovara duboko, rastresito i kamenčića oslobođeno tlo, jer zbijena zemlja može uzrokovati deformisanje korijena. Jesenja sjetva nije jednako pouzdana u svim područjima, pa je najbolje prvo isprobati manju površinu.
5. Peršun – začinska biljka koja može prezimiti u bašti
Peršun je koristan dodatak svakoj bašti, a može se uzgajati zbog listova ili korijena. Dobro razvijene biljke mogu podnijeti hladnije vrijeme, posebno ako rastu na mjestu zaštićenom od jakih vjetrova.
Sjeme peršuna klija relativno sporo, zbog čega je potrebno strpljenje. Ako se sije krajem oktobra, nicanje može biti usporeno zbog niskih temperatura. U zavisnosti od uslova, biljke mogu nastaviti razvoj tokom blažih perioda ili intenzivnije rasti s dolaskom proljeća.
Za uspješan uzgoj preporučuje se plodno i umjereno vlažno zemljište. Sjeme se sije u redove, a biljke se nakon nicanja prorjeđuju kako bi imale dovoljno prostora. Peršun ne treba pretjerano zalijevati tokom hladnih mjeseci, naročito ako je tlo već vlažno od kiše.
6. Mladi luk – praktičan izbor za hladnije dane
Određene sorte luka mogu se saditi tokom jeseni kako bi se ukorijenile prije zime i nastavile rast u proljeće. Jesenja sadnja lučica može biti posebno korisna jer omogućava raniju berbu u poređenju s proljetnom sadnjom, pod uslovom da su sorta i lokalni vremenski uslovi odgovarajući.
Za sadnju treba izabrati zdrave lučice i sunčanu gredicu s dobrom drenažom. Tlo ne smije biti stalno natopljeno vodom jer prevelika vlaga povećava mogućnost pojave bolesti i truljenja.
U krajevima s veoma hladnim zimama korisno je površinu gredice prekriti tankim slojem suhog lišća ili slame. Ipak, zaštitni sloj ne treba biti toliko debeo da zadržava previše vlage ili sprečava normalno zagrijavanje tla kada dođe proljeće.
7. Zimska salata – svježi listovi i tokom hladnijeg perioda
Pojedine sorte zimske salate mogu se uzgajati tokom jeseni, a uz odgovarajuću zaštitu mogu preživjeti i hladnije periode. Za razliku od ljetnih sorti, koje često slabo podnose velike temperaturne oscilacije, sorte namijenjene jesenjem i zimskom uzgoju prilagođene su hladnijim uslovima.
Krajem oktobra najvažnije je odabrati sortu koja je pogodna za prezimljavanje i procijeniti koliko je vremena preostalo do pojave jačih mrazeva. Ako su biljke dovoljno razvijene prije dolaska zime, veće su šanse da uspješno prezime.
Salatu treba posaditi u propusno, plodno tlo i izbjegavati pretjerano zalijevanje. Tokom dužih perioda niskih temperatura može se zaštititi agrotekstilom ili uzgajati u hladnom plasteniku. Zaštita je naročito korisna u područjima gdje su česti jaki vjetrovi i nagle promjene temperature.
8. Rotkvica – brzo povrće za kasnu jesen
Rotkvica je poznata po brzom rastu, ali njena uspješnost krajem oktobra zavisi od temperature i izabrane sorte. U blažim područjima može se pokušati kasna sjetva, posebno ako je zemljište još dovoljno toplo za klijanje.
Za uzgoj su potrebni rastresito tlo, dovoljno svjetlosti i ravnomjerna vlažnost. Ako se zemljište često smrzava, razvoj će biti usporen, a biljke možda neće stići formirati kvalitetne zadebljale korjenove prije zime. Zbog toga je kasnojesenja sjetva pogodnija za blage jeseni ili zaštićene prostore.
Rotkvice je najbolje sijati u manjim količinama, u nekoliko redova, kako bi se iskoristilo vrijeme dok su uslovi povoljni. U plasteniku ili pod laganim pokrovom moguće je produžiti sezonu uzgoja i dobiti svježe povrće i nakon što temperature na otvorenom znatno padnu.
-
Kako pripremiti baštu za sjetvu krajem oktobra?
Prije nego što počnete sa sjetvom, važno je ukloniti ostatke oboljelih biljaka, korov i dijelove povrća koji bi mogli biti izvor bolesti. Zemlju treba lagano usitniti i, prema potrebi, obogatiti zrelim kompostom. Svježi stajnjak nije najbolji izbor neposredno prije sjetve mnogih kultura jer može nepovoljno utjecati na razvoj biljaka.
Posebnu pažnju treba posvetiti odvodnji vode. Tokom jeseni kiše su češće, a zemljište koje ostaje natopljeno može izazvati propadanje sjemena i korijena. Ako je bašta na težem tlu, korisno je formirati blago uzdignute gredice kako bi višak vode lakše otjecao.
Nakon sjetve površinu je potrebno nježno poravnati i zaliti samo ako je zemlja suha. Zaštitni materijali mogu pomoći u ublažavanju temperaturnih oscilacija, ali ih treba koristiti pažljivo. Vlažan i predebeo pokrov može stvoriti nepovoljne uslove za biljke.
Prilikom odabira kultura uzmite u obzir nadmorsku visinu, izloženost bašte vjetru i uobičajene zimske temperature u svom kraju. Ono što uspijeva u područjima s blagom zimom ne mora dati iste rezultate u mjestima gdje su česti dugotrajni mrazevi. Najbolje je kombinovati nekoliko otpornih kultura i dio gredica ostaviti za proljetnu sjetvu.
Uz pravilan izbor povrća i malo pažnje prilikom pripreme zemljišta, kraj oktobra ne mora značiti završetak baštenskih radova. Naprotiv, to može biti prilika da se iskoristi preostala toplina tla, pripremi raniji proljetni urod i produži period u kojem vlastita bašta pruža svježe i kvalitetne namirnice.
