Vrijeme je prehlada, a da li znate kako se ona širi? U nastavku teksta ptkrivamo vam više. Prehlada je jedna od najčešćih virusnih infekcija i gotovo da nema osobe koja se barem nekoliko puta tijekom života nije susrela s njezinim simptomima. Iako najčešće ne predstavlja ozbiljan zdravstveni problem, može biti vrlo neugodna i privremeno otežati svakodnevne aktivnosti. Začepljen nos, kihanje, curenje nosa, grlobolja, kašalj i osjećaj iscrpljenosti najčešći su znakovi koji prate ovu infekciju.
Nakon kontakta s virusom simptomi se ne pojavljuju odmah. U većini slučajeva potrebno je između jednog i tri dana da se pojave prvi znakovi bolesti. Trajanje inkubacije može se razlikovati od osobe do osobe, a na tijek bolesti mogu utjecati opće zdravstveno stanje, imunitet te količina virusa kojoj je osoba bila izložena.
Sama prehlada najčešće traje oko pet do sedam dana. Međutim, nije neobično da pojedini simptomi, posebno kašalj, začepljenost nosa ili osjećaj umora, potraju nešto duže. Kod male djece bolest može trajati i do dva tjedna, osobito ako se pojave dodatne tegobe ili ako je dijete istodobno izloženo drugim virusima.
-
Kada počinju prvi simptomi?
Nakon ulaska virusa u organizam slijedi razdoblje inkubacije tijekom kojeg osoba još ne mora osjećati nikakve tegobe. Kod prehlade ono najčešće traje jedan do tri dana. Ipak, činjenica da simptomi još nisu prisutni ne znači nužno da osoba ne može prenijeti virus drugima.
Kada se simptomi počnu razvijati, najčešće se prvo pojavljuju blago peckanje ili suhoća u grlu, kihanje i curenje nosa. Nakon toga može doći do začepljenosti nosa, kašlja i osjećaja opće slabosti. Kod nekih osoba simptomi ostaju blagi, dok kod drugih mogu biti izraženiji i nekoliko dana otežavati spavanje, rad ili obavljanje svakodnevnih obveza.
Najizraženije tegobe obično se javljaju tijekom prvih nekoliko dana bolesti. Nakon toga organizam postupno počinje savladavati infekciju, zbog čega se simptomi polako povlače.
-
Koliko dugo osoba može prenositi virus?
Rizik od prijenosa prehlade najveći je kada su simptomi aktivni, posebno tijekom ranog dijela bolesti. Kihanje i kašljanje omogućuju širenje virusnih čestica, zbog čega je bliski kontakt s drugim ljudima u tom razdoblju jedan od važnijih načina prijenosa.
Kako se zdravstveno stanje poboljšava, smanjuje se i mogućnost širenja infekcije. Osoba koja više nema povišenu temperaturu najmanje 24 sata i osjeća se znatno bolje u pravilu se može postupno vratiti uobičajenim aktivnostima. Ipak, trajanje zaraznosti nije jednako kod svih ljudi, pa je važno obratiti pozornost na vlastite simptome i poduzeti mjere opreza ako oni još traju.
Poseban oprez potreban je u kontaktu s malom djecom, starijim osobama i ljudima koji imaju oslabljen imunosni sustav ili kronične bolesti.
-
Što se događa tijekom različitih faza bolesti?
Tijek prehlade može se promatrati kroz nekoliko faza. Prva je razdoblje nakon izlaganja virusu, kada se simptomi još nisu pojavili. Nakon inkubacije počinju se razvijati prve tegobe, najčešće kihanje, curenje nosa, grlobolja i začepljenost.
U početnoj fazi simptomi se mogu brzo pojačavati. Osoba može imati osjećaj umora, glavobolju ili blago povišenu temperaturu, iako temperatura nije obavezna kod svake prehlade. Kašalj se također može pojaviti tijekom prvih dana ili nešto kasnije.
Nakon nekoliko dana dolazi do postupnog smirivanja simptoma. Nos se počinje odčepljivati, grlobolja slabi, a kašalj postaje rjeđi. Međutim, osjećaj iscrpljenosti može se zadržati još neko vrijeme nakon što se ostale tegobe povuku.
-
Na koje se načine prehlada prenosi?
Virusi koji uzrokuju prehladu mogu se širiti između ljudi na više načina. Jedan od najčešćih je prijenos kapljicama koje nastaju prilikom kihanja ili kašljanja. Virusne čestice mogu dospjeti u okolinu, a osoba koja se nalazi u blizini može ih udahnuti.
Zaraza je moguća i izravnim kontaktom. Primjerice, rukovanje ili dodirivanje osobe koja je bolesna može dovesti do prijenosa virusa na ruke. Ako se nakon toga neopranim rukama dodiruju oči, nos ili usta, virus može dospjeti u organizam.
Rizik postoji i kod dodirivanja kontaminiranih predmeta i površina. Kvake, prekidači, telefoni i druge površine koje često dodiruje veći broj ljudi mogu biti mjesto na kojem se zadržavaju virusne čestice. Zbog toga je redovito pranje ruku jedna od jednostavnih, ali važnih mjera za smanjenje mogućnosti zaraze.
-
Kada obična prehlada zahtijeva liječnički pregled?
Većina prehlada prolazi bez posebnog liječenja i ne uzrokuje ozbiljne komplikacije. Ipak, u određenim slučajevima simptomi mogu biti znak da je potrebno potražiti liječničku pomoć.
Pregled se preporučuje ako se pojavi otežano disanje, ako povišena temperatura traje četiri ili više dana ili ako se stanje umjesto poboljšanja počne pogoršavati. Liječnika je potrebno kontaktirati i kada simptomi traju dulje od 10 dana bez vidljivog poboljšanja.
Posebnu pozornost treba obratiti na situaciju u kojoj se osoba nakon kratkog poboljšanja ponovno počne osjećati lošije. Takav tijek bolesti može biti povezan s razvojem dodatne infekcije, poput upale sinusa, upale uha, bronhitisa ili pneumonije.
Prehlada može utjecati i na osobe koje već imaju određene kronične bolesti. Primjerice, virusna infekcija može pogoršati simptome kod osoba s astmom. Liječnički savjet također je važan ako se pojave znakovi dehidracije, osobito u slučaju povraćanja ili nemogućnosti dovoljnog unosa tekućine.
-
Jednostavne mjere koje mogu smanjiti rizik od zaraze
Potpuno izbjegavanje prehlade nije uvijek moguće, posebno tijekom razdoblja kada među ljudima cirkulira veći broj respiratornih virusa. Odrasle osobe mogu se prehladiti nekoliko puta godišnje, dok su djeca često još podložnija infekcijama jer se njihov imunosni sustav još razvija.
Jedna od najvažnijih navika je redovito i temeljito pranje ruku sapunom i vodom. Posebno je važno oprati ruke nakon boravka na javnim mjestima, prije jela i nakon kašljanja ili kihanja. Ako pranje ruku nije moguće, može se koristiti odgovarajuće sredstvo za dezinfekciju ruku.
Također je korisno izbjegavati često dodirivanje očiju, nosa i usta neopranim rukama. Površine koje se često dodiruju, poput kvaka, telefona i radnih površina, potrebno je redovito čistiti.
Na smanjenje rizika od infekcija može utjecati i opće zdravstveno stanje. Uravnotežena prehrana, dovoljno sna, redovita tjelesna aktivnost i dovoljan unos tekućine važni su za normalno funkcioniranje organizma. U zatvorenim prostorima korisno je osigurati odgovarajuću kvalitetu zraka i izbjegavati dugotrajan bliski kontakt s osobama koje imaju izražene simptome prehlade.
U situacijama kada se boravi u velikim gužvama ili zatvorenim prostorima s mnogo ljudi, dodatne mjere poput nošenja zaštitne maske mogu smanjiti izloženost respiratornim virusima. Osoba koja je bolesna također bi trebala paziti da pri kašljanju i kihanju pokrije usta i nos te da korištene maramice odmah odloži i opere ruke.
