Oglasi - Advertisement

Najbolji način dezinfekcije bijelog luka prije jesenje sadnje. O kojem načinu je riječ doznajte u nastavku teksta. Jesenja sadnja bijelog luka počinje mnogo prije nego što se češnjevi nađu u zemlji. Kvalitet sadnog materijala, njegova zdravstvena ispravnost i pravilna priprema mogu imati veliki uticaj na nicanje, razvoj biljaka i konačan prinos. Upravo zbog toga iskusni povrtlari posebnu pažnju posvećuju dezinfekciji češnjeva prije sadnje.

Bijeli luk se tokom skladištenja može zaraziti različitim gljivičnim i bakterijskim uzročnicima, posebno ako je čuvan u vlažnim ili nedovoljno prozračenim uslovima. Na prvi pogled češanj može izgledati potpuno zdrav, dok se na njegovoj površini ili između ljuski mogu nalaziti mikroorganizmi koji kasnije izazivaju truljenje i propadanje.

Oglasi - Advertisement

Pravilna dezinfekcija zato nije samo dodatni korak u pripremi. Ona može pomoći da sadni materijal u zemlju uđe čist i spreman za početak novog vegetacionog ciklusa.

  • Prvo odaberite zdrave glavice

Prije bilo kakvog tretiranja potrebno je pažljivo pregledati bijeli luk. Dezinfekcija ne može popraviti već ozbiljno oštećen ili bolestan češanj. Za sadnju treba birati čvrste, dobro razvijene i zdrave glavice, bez znakova truleži, plijesni, tamnih mrlja i neugodnog mirisa.

Glavice koje su mekane na dodir ili imaju vidljiva oštećenja bolje je odvojiti od kvalitetnog sadnog materijala. Posebnu pažnju treba obratiti na dno češnja, jer se upravo tu mogu uočiti promjene povezane s truleži.

Za sadnju je najbolje koristiti krupne češnjeve iz provjerenog i zdravog materijala. Ako se luk sadi iz vlastite proizvodnje, glavice namijenjene za sadnju treba odvojiti još tokom berbe i skladištenja.

  • Ne žurite s guljenjem češnjeva

Jedna od čestih grešaka jeste potpuno guljenje bijelog luka prije dezinfekcije. Zaštitne ljuske imaju važnu ulogu jer čuvaju unutrašnji dio češnja od mehaničkih oštećenja i isušivanja.

Češnjeve treba odvojiti od glavice neposredno prije sadnje ili nekoliko dana ranije, ali pritom ne treba uklanjati zaštitne slojeve bez potrebe. Oštećeni, napukli ili povrijeđeni češnjevi lakše primaju vlagu i mogu biti podložniji propadanju nakon sadnje.

Zato je cilj pripreme da se sadni materijal očisti i zaštiti, a ne da se nepotrebnim rukovanjem dodatno ošteti.

  • Dezinfekcija toplom vodom kao jednostavan postupak

Jedan od postupaka koji se koristi u pripremi sadnog materijala jeste tretman toplom vodom. Njegova prednost je u tome što ne zahtijeva posebne preparate, ali je kod njega veoma važno kontrolisati temperaturu i vrijeme tretiranja.

Voda mora biti dovoljno topla da tretman ima efekta, ali previsoka temperatura može oštetiti češanj i smanjiti njegovu sposobnost klijanja. Zbog toga se ovakav postupak ne bi trebao provoditi nasumično, posebno ako se temperatura ne može precizno izmjeriti.

Nakon tretmana češnjeve treba pažljivo izvaditi i ostaviti da se osuše na čistoj i prozračnoj površini. Ne treba ih odmah saditi dok su potpuno mokri, naročito ako se sade u hladno i vlažno zemljište.

  • Kada koristiti preparate za zaštitu bilja

U profesionalnoj proizvodnji postoje registrovani preparati namijenjeni zaštiti sadnog materijala od određenih bolesti. Njihova primjena zavisi od toga koja je bolest prisutna, kakav se materijal tretira i šta je dozvoljeno za konkretnu biljnu kulturu.

Zbog toga nije preporučljivo koristiti bilo koji fungicid ili drugi preparat samo zato što se koristi kod neke druge biljke. Preparat treba biti registrovan za bijeli luk i namjenu za koju se koristi, a dozu, koncentraciju i vrijeme tretiranja potrebno je primijeniti tačno prema uputstvu proizvođača.

Posebno treba izbjegavati improvizovanje s koncentracijama. Jača otopina ne znači automatski i bolju zaštitu. Previše koncentrisan rastvor može oštetiti tkivo češnja, dok preslab tretman možda neće imati očekivani efekat.

  • Šta je sa sodom bikarbonom, solju i kalijum-permanganatom?

U domaćoj proizvodnji često se mogu čuti različiti savjeti o potapanju bijelog luka u rastvore soli, sode bikarbone ili kalijum-permanganata. Takvi recepti su veoma rasprostranjeni među vrtlarima, ali njihovu efikasnost ne treba automatski izjednačavati s provjerenim i registrovanim sredstvima za zaštitu bilja.

Kod kućnih metoda najveći problem može biti pogrešna koncentracija. Previše jaka otopina može izazvati oštećenja, dok neodgovarajući tretman može dati lažan osjećaj sigurnosti.

Ako se ipak koriste tradicionalne metode, važno je ne pretjerivati s koncentracijom i vremenom potapanja. Češnjeve nakon tretmana treba dobro ocijediti i prosušiti prije sadnje.

  • Sušenje nakon dezinfekcije je važan korak

Nakon bilo kojeg tretmana bijeli luk ne treba odmah stavljati u zemlju ako je površina češnjeva mokra. Višak vlage može stvoriti povoljne uslove za razvoj neželjenih mikroorganizama, naročito ako je zemljište teško i slabo drenirano.

Češnjeve treba rasporediti u jednom sloju na čistu, suhu i prozračnu površinu. Ne treba ih izlagati jakoj direktnoj sunčevoj svjetlosti niti visokoj temperaturi. Cilj je ukloniti površinsku vlagu bez isušivanja unutrašnjosti češnja.

Kada se površina osuši, sadni materijal može se pripremiti za sadnju.

  • Važna je i priprema zemljišta

Čak i najbolje pripremljen češanj može imati problema ako se posadi u neprikladno zemljište. Bijeli luk ne voli dugotrajno zadržavanje vode, pa parcela treba biti dovoljno propusna i bez mjesta na kojima se nakon kiše formiraju lokve.

Prije sadnje zemlju treba usitniti i pripremiti tako da češnjevi imaju dovoljno rastresitog prostora za razvoj korijena. Dobro pripremljeno zemljište omogućava brzo ukorjenjavanje prije dolaska jačih zimskih hladnoća.

Takođe je korisno voditi računa o plodoredu. Bijeli luk ne bi trebalo iz godine u godinu saditi na isto mjesto, naročito ako su prethodnih sezona na toj parceli postojali problemi s bolestima.

  • Kada je pravi trenutak za sadnju?

Termin sadnje zavisi od područja, vremenskih uslova i karakteristika sorte. Kod jesenje sadnje cilj je omogućiti češnjevima da razviju korijen prije zime, ali ne i da prerano formiraju veliku nadzemnu masu.

Previše rana sadnja u toplom periodu može dovesti do nepotrebno ranog razvoja, dok prekasna sadnja može ostaviti premalo vremena za ukorjenjavanje. Zbog toga se termin prilagođava lokalnoj klimi i vremenskim prilikama.

Pripremljeni češnjevi sade se u prethodno pripremljeno zemljište, pri čemu se vodi računa o dubini sadnje i razmaku između biljaka. Nakon sadnje površina treba ostati dovoljno rastresita i bez zadržavanja vode.

  • Čist sadni materijal je prvi korak prema zdravom usjevu

Dezinfekcija bijelog luka prije jesenje sadnje može biti korisna mjera u sklopu šire pripreme sadnog materijala. Međutim, ona ne može zamijeniti izbor zdravih glavica, dobru pripremu zemljišta, plodored i pravilne uslove uzgoja.

Najvažnije je izbjegavati bolesne i oštećene češnjeve, pažljivo rukovati sadnim materijalom i koristiti samo one preparate čija je primjena dozvoljena za bijeli luk. Nakon tretiranja češnjeve treba prosušiti, a zatim ih posaditi u kvalitetno pripremljeno i dobro drenirano zemljište.

PREUZMITE BESPLATNO!⋆ KNJIGA SA RECEPTIMA ⋆

Upiši svoj email i preuzmi BESPLATNU knjigu s receptima! Uživaj u jednostavnim i ukusnim jelima koja će osvojiti tvoje najdraže.

Jednim klikom preuzmi knjigu s najboljim receptima!

Oglasi