Je li bolje držati klimu stalno upaljenu ili je gasiti? U nastavku teksta doznajte više o tome. Ljetne vrućine često donose istu dilemu u mnogim domaćinstvima – da li klima-uređaj treba ostaviti da radi dok niko nije kod kuće ili ga potpuno isključiti kako bi se smanjio račun za električnu energiju. Mnogi vjeruju da će gašenje klime uvijek donijeti uštedu, dok drugi smatraju da uređaj nakon ponovnog uključivanja troši mnogo više struje kako bi rashladio zagrijani prostor. Istina je, međutim, nešto složenija i zavisi od više faktora, uključujući vrstu klima-uređaja, trajanje odsustva, izolaciju objekta i vremenske uslove.
Stručnjaci ističu da ne postoji jedno pravilo koje odgovara svima. Najefikasniji način korištenja klima-uređaja razlikuje se od doma do doma, a pravilnim podešavanjem temperature moguće je postići ugodnu atmosferu uz manju potrošnju električne energije.
-
Kratko odsustvo ne zahtijeva gašenje klime
Ako iz kuće izlazite na pola sata ili sat vremena, potpuno isključivanje klima-uređaja uglavnom nema mnogo smisla. U tom periodu temperatura u prostoru neće značajno porasti, pa uređaj neće imati veliki posao kada se vratite.
Umjesto stalnog gašenja i ponovnog uključivanja, mnogo je praktičnije ostaviti klimu da održava zadatu temperaturu. Savremeni uređaji automatski regulišu svoj rad, pa neće neprekidno koristiti maksimalnu snagu ukoliko prostor nije izgubio željenu temperaturu.
Često paljenje i gašenje može dovesti do većih oscilacija temperature, što nije ugodno za boravak, a ne donosi ni značajne uštede električne energije.
-
Šta uraditi kada vas nema cijeli dan?
Situacija je drugačija ako će stan ili kuća biti prazni šest, osam ili više sati. U tom slučaju nije potrebno da klima održava istu temperaturu kao kada neko boravi u prostoru.
Najbolje rješenje je povećati podešenu temperaturu za nekoliko stepeni ili aktivirati ekonomični režim rada, ako ga uređaj posjeduje. Na taj način klima neće raditi punim kapacitetom, ali će spriječiti pretjerano zagrijavanje prostorije.
Ako klima ima mogućnost upravljanja putem mobilne aplikacije ili tajmera, može se podesiti da počne intenzivnije hladiti neposredno prije vašeg povratka kući. Tako ćete ući u rashlađen prostor, a istovremeno izbjeći nepotrebnu potrošnju energije tokom cijelog dana.
-
Inverterske i klasične klime ne rade na isti način
Jedna od najvažnijih razlika odnosi se na vrstu klima-uređaja koji koristite. Klasični modeli rade po principu uključivanja i isključivanja. Kada dostignu zadatu temperaturu, kompresor prestaje s radom, a ponovo se uključuje tek kada prostor postane topliji.
Inverterski klima-uređaji funkcionišu drugačije. Oni mogu prilagođavati brzinu rada kompresora, pa nakon što rashlade prostoriju nastavljaju raditi manjim intenzitetom. Na taj način održavaju stabilnu temperaturu bez čestog uključivanja i isključivanja.
Zbog toga nije neobično da inverter radi više sati. To ne znači da cijelo vrijeme troši maksimalnu količinu električne energije. Naprotiv, kada dostigne željenu temperaturu, njegova potrošnja značajno opada jer radi samo onoliko koliko je potrebno da nadoknadi toplotu koja ulazi u prostoriju.
-
Koliku temperaturu postaviti prije izlaska?
Ako u stanu boravite na temperaturi od 24 ili 25 stepeni Celzijusa, tokom višesatnog odsustva sasvim je dovoljno povećati podešavanje na 27 ili 28 stepeni.
Na taj način klima neće nepotrebno hladiti prazan prostor, ali će spriječiti da se stan pretvori u pregrijanu prostoriju koju je kasnije teško rashladiti.
Potpuno gašenje uređaja ima smisla uglavnom kada nikoga neće biti jedan ili više dana, posebno ako u stanu nema kućnih ljubimaca, biljaka ili osoba kojima visoke temperature mogu predstavljati problem.
-
Da li klima nakon ponovnog uključivanja troši više struje?
Jedan od najraširenijih mitova jeste da klima nakon gašenja potroši svu ranije ušteđenu energiju kada ponovo počne hladiti prostoriju.
Iako će uređaj nakon povratka raditi nešto intenzivnije, to ne znači da će ukupna potrošnja biti veća nego da je cijeli dan održavao nisku temperaturu u praznom stanu.
Kada je razlika između spoljne i unutrašnje temperature velika, toplota brže ulazi u prostor. Ako dozvolite da se temperatura tokom odsustva malo poveća, smanjuje se količina toplote koju je potrebno stalno uklanjati, pa ukupna potrošnja često bude manja.
Još jedna česta greška jeste podešavanje klime na minimalnu temperaturu čim dođete kući. Klima neće brže rashladiti prostor ako je postavite na 16 stepeni umjesto na željenih 24. Uređaj radi istim principom, samo će duže ostati uključen i nepotrebno rashladiti prostoriju.
-
Vlažnost vazduha igra važnu ulogu
Klima-uređaj ne služi samo za snižavanje temperature već i za uklanjanje viška vlage iz vazduha.
U područjima gdje su ljetni dani veoma sparni potpuno isključivanje klime može povećati rizik od pojave vlage, kondenzacije i plijesni. U takvim uslovima mnogo je bolje povećati zadatu temperaturu nego potpuno ugasiti uređaj.
S druge strane, u suhim krajevima prostor može ostati bez hlađenja znatno duže bez većih posljedica, pa će potpuno gašenje klime imati više smisla.
-
Izolacija doma utiče na potrošnju
Potrošnja električne energije ne zavisi samo od klima-uređaja već i od kvaliteta same zgrade.
Dobro izolovani stanovi sporije primaju toplotu, pa klima mnogo lakše održava prijatnu temperaturu uz manju potrošnju.
Nasuprot tome, stanovi sa lošom izolacijom, starom stolarijom ili velikim prozorima okrenutim prema suncu zagrijavaju se mnogo brže. U takvim uslovima klima mora raditi češće i većim kapacitetom kako bi održala zadatu temperaturu.
Zbog toga dva ista klima-uređaja mogu imati potpuno različitu potrošnju u zavisnosti od objekta u kojem se koriste.
-
Redovno održavanje donosi najveće uštede
Bez obzira na način korištenja, zaprljani filteri mogu značajno povećati potrošnju električne energije. Kada je protok vazduha otežan, klima mora raditi duže kako bi postigla isti efekat hlađenja.
Preporučuje se redovno čišćenje ili zamjena filtera, kao i provjera odvoda kondenzata i ispravnosti uređaja. Takođe je korisno držati vrata i prozore zatvorenim dok klima radi, spustiti roletne ili navući zavjese na osunčanoj strani i spriječiti ulazak toplog vazduha.
Male navike poput zatvaranja prozora ili zaštite od direktnog sunca mogu imati jednako veliki uticaj na potrošnju električne energije kao i pravilno podešavanje temperature na klima-uređaju.
