Lišajevi na voćkama. U nastavku teksta doznajte šta trebate uraditi. Voćke tokom svog životnog vijeka prolaze kroz brojne promjene koje zavise od starosti, vremenskih prilika i načina održavanja zasada. Kora stabla predstavlja prirodnu zaštitu biljke, ali je istovremeno izložena djelovanju vlage, sunca, mraza i različitih organizama iz okoline. Na deblima i granama često se mogu primijetiti sivkaste, zelenkaste ili žućkaste naslage koje mnogi voćari smatraju bolešću. Riječ je o lišajevima, organizmima koji sami po sebi nisu direktni uzročnici propadanja voćaka, ali mogu biti važan pokazatelj da u voćnjaku postoje uslovi koji zahtijevaju dodatnu pažnju.
-
Šta su zapravo lišajevi?
Lišajevi predstavljaju posebne organizme koji nastaju zajedničkim životom gljivice i alge ili cijanobakterije. Takav odnos naziva se simbioza, jer obje strane imaju korist od zajedničkog života. Gljivica pruža zaštitu i zadržava vlagu, dok alga putem fotosinteze proizvodi hranljive materije potrebne za opstanak.
Zahvaljujući ovoj povezanosti, lišajevi mogu opstati u veoma različitim uslovima – od planinskih područja i šuma pa sve do gradskih sredina i voćnjaka. Za svoj razvoj ne koriste hranljive materije iz drveta, već vlagu, prašinu i mineralne čestice koje se nalaze u vazduhu. Upravo zbog toga ne smatraju se parazitima poput pojedinih gljivičnih oboljenja koja napadaju tkivo biljke.
-
Zašto se najčešće pojavljuju na voćkama?
Prisustvo lišajeva uglavnom se povezuje sa starijim stablima ili zasadima koji se ne održavaju redovno. Kada voćke imaju pregustu krošnju, sunčeva svjetlost teže dopire do unutrašnjih dijelova, a vlaga se zadržava mnogo duže nakon kiše ili jutarnje rose. Takvi uslovi predstavljaju idealno okruženje za razvoj lišajeva.
Njihova pojava posebno je izražena na voćkama koje godinama nisu pravilno orezivane ili se nalaze u dijelovima voćnjaka sa slabijom cirkulacijom vazduha. Vlažna mikroklima omogućava da se lišajevi postepeno šire po kori, naročito na granama koje su manje izložene suncu.
Najčešće se mogu uočiti na:
- starijim stablima voćaka;
- zapuštenim zasadima;
- granama koje su stalno u sjeni;
- voćnjacima sa povećanom vlagom;
- površinama gdje je ventilacija slaba.
-
Da li lišajevi štete voćkama?
Jedna od najčešćih zabluda jeste da lišajevi uništavaju stablo. U stvarnosti oni ne prodiru u unutrašnjost drveta niti se hrane njegovim tkivom. Međutim, njihovo prisustvo može biti znak da voćka nije u najboljoj kondiciji ili da uslovi u voćnjaku nisu optimalni.
Debeli slojevi lišajeva mogu prekriti dijelove kore, zbog čega se ispod njih lakše zadržava vlaga. Takva mjesta često postaju pogodno skrovište za različite štetne organizme koji kasnije mogu izazvati ozbiljnije probleme tokom vegetacije.
Iako sami ne izazivaju bolest, lišajevi mogu otežati uočavanje oštećenja na kori, pukotina ili prvih simptoma pojedinih bolesti. Zbog toga je preporučljivo redovno pregledati stabla i održavati koru čistom.
-
Mogu li skrivati štetočine i uzročnike bolesti?
Jedan od glavnih razloga zbog kojih voćari uklanjaju lišajeve nije njihovo direktno djelovanje, već činjenica da ispod njihovih naslaga često pronalaze zaklon različiti insekti i drugi organizmi.
Na kori obrasloj lišajevima mogu prezimiti:
- jaja pojedinih štetočina;
- larve insekata;
- grinje;
- lisne uši;
- spore pojedinih gljivica.
Tokom proljeća, kada temperature porastu, ovi organizmi postaju aktivni i mogu napasti mlade izdanke, pupoljke ili listove. Zato se prisustvo lišajeva ne smatra opasnošću samo po sebi, već upozorenjem da je potrebno detaljnije pregledati voćke.
-
Kako pravilno ukloniti lišajeve?
Najsigurniji način uklanjanja jeste mehaničko čišćenje kore. Ovaj posao obavlja se pažljivo kako ne bi došlo do oštećenja zaštitnog sloja stabla.
Najčešće se koristi četka sa čvršćim vlaknima kojom se nježno uklanjaju naslage sa debla i debljih grana. Metalne četke ili oštri alati nisu preporučljivi jer mogu napraviti sitna oštećenja kroz koja kasnije lakše prodiru bolesti.
Najpogodnije vrijeme za ovaj posao je period mirovanja vegetacije, odnosno kasna jesen ili rano proljeće prije početka kretanja pupoljaka. Nakon čišćenja potrebno je sakupiti sav otpadni materijal i ukloniti ga iz voćnjaka kako se u njemu ne bi zadržavali štetni organizmi.
-
Preventivne mjere za zdraviji voćnjak
Najbolja zaštita od prekomjernog razvoja lišajeva jeste redovno održavanje voćaka. Pravilna rezidba omogućava bolji prodor svjetlosti i vazduha kroz krošnju, čime se smanjuje zadržavanje vlage na granama.
Veliki značaj ima i preventivna primjena preparata na bazi bakra tokom mirovanja vegetacije. Takvi tretmani doprinose dezinfekciji kore i smanjuju mogućnost razvoja brojnih biljnih bolesti.
Pored toga, pravilna ishrana voćaka organskim i mineralnim đubrivima, odgovarajuće navodnjavanje i redovno uklanjanje suvih ili oštećenih grana jačaju otpornost stabala. Dobro održavan voćnjak znatno rjeđe razvija uslove pogodne za širenje lišajeva i drugih neželjenih organizama.
-
Redovni pregledi su najbolja zaštita
Pregled voćaka tokom cijele godine omogućava da se na vrijeme uoče promjene na kori, granama i krošnji. Osim lišajeva, mogu se primijetiti mehanička oštećenja, pukotine nastale usljed mraza ili prvi simptomi biljnih bolesti. Pravovremena reakcija često sprječava nastanak većih problema i smanjuje potrebu za intenzivnijim tretmanima.
Redovna rezidba, održavanje uredne krošnje, uklanjanje suvih grana i čišćenje kore doprinose dugovječnosti stabala i stabilnijem prinosu. Lišajevi zbog toga ne treba da budu razlog za paniku, ali svakako predstavljaju signal da voćnjaku treba posvetiti dodatnu pažnju kako bi stabla ostala zdrava i produktivna dugi niz godina.
