Ovo ne stavljate u frižider ili mikrovalnu jer utiče na vaše zdravlje. U nastavku teksta doznajte o čemu je riječ. Plastične posude već desetljećima imaju važno mjesto u gotovo svakom kućanstvu. Koristimo ih za spremanje ostataka hrane, organizaciju namirnica i nošenje obroka na posao ili u školu. Njihova praktičnost, pristupačna cijena i dostupnost učinili su ih neizostavnim dijelom moderne kuhinje. Ipak, sve veći broj stručnjaka upozorava da određeni načini korištenja plastičnih posuda mogu dovesti do povećane izloženosti kemikalijama koje se s vremenom oslobađaju iz materijala od kojih su izrađene.
Onkolozi i stručnjaci za zdravlje ističu da se rizik ne krije samo u samoj plastici, već i u navikama poput zagrijavanja hrane u plastičnim spremnicima ili spremanja vrlo vrućih jela neposredno nakon kuhanja. Iako povremena uporaba plastike ne znači automatski zdravstveni problem, dugotrajna i učestala izloženost određenim kemijskim spojevima mogla bi imati negativan utjecaj na organizam.
-
Rak se razvija pod utjecajem brojnih čimbenika
Prema riječima dr. Suneela Kamatha iz Cleveland Clinica, razvoj raka najčešće nije posljedica jednog uzroka. Riječ je o složenom procesu na koji utječu genetika, način prehrane, okolišni čimbenici, životne navike te dugotrajna izloženost različitim kemikalijama. Upravo zbog toga stručnjaci sve više pažnje posvećuju svakodnevnim navikama koje se na prvi pogled čine bezazlenima.
Slično mišljenje dijeli i dr. Tingting Tan iz zdravstvenog centra City of Hope. Ona ističe da se rizik od razvoja bolesti često povećava zbog niza malih izloženosti koje se ponavljaju godinama. Drugim riječima, problem ne predstavlja jedna pogreška ili jedan obrok pohranjen u plastici, već navika koja traje desetljećima.
-
Kako plastika otpušta kemikalije u hranu
Najveća zabrinutost stručnjaka odnosi se na mogućnost prijenosa kemikalija iz plastike u hranu. Tijekom vremena plastični materijali prolaze kroz proces trošenja. Često pranje, korištenje u perilici posuđa, izlaganje visokim temperaturama i mehanička oštećenja poput ogrebotina mogu ubrzati razgradnju plastike.
Posebno su problematične stare i istrošene posude koje su izgubile prvobitni izgled. Ako je plastika postala zamućena, deformirana ili vidljivo izgrebana, postoji veća mogućnost da će otpuštati različite kemijske spojeve. Među njima se često spominju BPA, ftalati, stiren te čestice mikroplastike koje mogu završiti u hrani koju konzumiramo.
Iako znanstvenici još uvijek istražuju sve dugoročne posljedice izloženosti tim tvarima, mnogi stručnjaci smatraju da je razumno smanjiti kontakt hrane s materijalima koji mogu otpuštati potencijalno štetne spojeve.
-
Što su BPA i hormonski disruptori?
Dr. Adeel Khan objašnjava kako je BPA, odnosno bisfenol A, jedna od najpoznatijih kemikalija povezanih s plastičnim proizvodima. Ovaj spoj pripada skupini tvari poznatih kao hormonski disruptori. To znači da mogu oponašati ili ometati djelovanje prirodnih hormona u ljudskom organizmu.
Posebna zabrinutost proizlazi iz činjenice da hormoni reguliraju brojne važne funkcije, uključujući rast, razvoj, metabolizam i reproduktivno zdravlje. Zbog toga stručnjaci već godinama proučavaju moguće učinke dugotrajne izloženosti BPA-u.
Mnogi proizvođači posljednjih godina uklonili su BPA iz svojih proizvoda te na ambalaži ističu oznaku „BPA-free“. Međutim, stručnjaci upozoravaju da takve oznake ne znače nužno potpunu sigurnost. Naime, neke zamjenske kemikalije koje se koriste umjesto BPA-a još uvijek nisu dovoljno istražene kako bi se sa sigurnošću moglo procijeniti kakav učinak imaju na ljudsko zdravlje.
-
Zašto zagrijavanje hrane u plastici nije preporučljivo
Jedna od najčešćih pogrešaka u kućanstvima jest podgrijavanje hrane izravno u plastičnim posudama. Mnogi smatraju da je takva praksa sigurna ako na ambalaži stoji oznaka da je proizvod prikladan za uporabu u mikrovalnoj pećnici.
Dr. Kamath pojašnjava da takva oznaka uglavnom znači kako se posuda neće rastopiti, deformirati ili oštetiti tijekom zagrijavanja. Međutim, ona ne jamči da se pri povišenim temperaturama iz plastike neće oslobađati određene kemikalije koje mogu prijeći u hranu.
Zbog toga stručnjaci preporučuju da se hrana prije podgrijavanja prebaci u staklene ili keramičke posude. Takvi materijali smatraju se stabilnijima pri visokim temperaturama te ne predstavljaju isti rizik od otpuštanja kemijskih spojeva.
-
Rizik postoji i kod spremanja vruće hrane
Problem nije ograničen samo na mikrovalnu pećnicu. Stručnjaci upozoravaju da i spremanje vrlo vruće hrane u plastične posude može povećati mogućnost prijenosa kemikalija.
Jela poput juha, variva, umaka ili svježe kuhane tjestenine često se nakon pripreme odmah spremaju u plastične spremnike. Međutim, toplina može ubrzati razgradnju plastike i potaknuti oslobađanje pojedinih tvari koje potom dolaze u kontakt s hranom.
Sigurnija opcija je ostaviti jelo da se djelomično ohladi prije spremanja ili ga odmah prebaciti u staklenu posudu namijenjenu čuvanju hrane.
-
Koje su sigurnije alternative za svakodnevnu uporabu?
Kada je riječ o dugoročnom čuvanju hrane, stručnjaci prednost daju staklenim i keramičkim posudama. Takvi materijali ne reagiraju lako s hranom te podnose visoke temperature bez značajnih promjena u strukturi.
Nehrđajući čelik također se smatra dobrim izborom, osobito za spremanje hladnih namirnica i gotovih obroka. Ipak, kod staklenih posuda važno je obratiti pažnju na poklopce, jer su oni često izrađeni od plastike ili silikona. Stručnjaci preporučuju da hrana ne bude u izravnom i dugotrajnom kontaktu s poklopcem, posebno dok je još topla.
Onkolozi naglašavaju kako nema potrebe za panikom niti za trenutačnim izbacivanjem sve plastike iz kuhinje. Umjesto toga, savjetuju postupno uvođenje jednostavnih promjena koje mogu smanjiti izloženost potencijalno štetnim kemikalijama. Među najvažnijim koracima ističu izbjegavanje podgrijavanja hrane u plastičnim posudama te zamjenu starih, izgrebanih i deformiranih spremnika kvalitetnijim staklenim alternativama.
