Njemački naučnici konačno dali odgovor šta je zdravije maslac ili margarin. U nastavku teksta otkrivamo vam više. Maslac i margarin već decenijama izazivaju rasprave među nutricionistima, ljekarima i potrošačima. Dok jedni smatraju da je maslac prirodniji i ukusniji izbor, drugi prednost daju margarinu zbog biljnog porijekla i drugačijeg sastava masnih kiselina. Na policama prodavnica danas postoji veliki broj različitih vrsta oba proizvoda, pa mnogi nisu sigurni šta je zapravo zdravije i šta bi trebalo češće koristiti u ishrani.
Iako se često predstavlja kao jednostavan izbor između “zdravog” i “nezdravog”, istina je mnogo složenija. Nutritivna vrijednost zavisi od sastava proizvoda, količine koja se konzumira, ali i ukupnog načina života i ishrane osobe.
-
Maslac i njegov prirodni sastav
Maslac se proizvodi od mliječne masti, najčešće iz kravljeg mlijeka, i poznat je po bogatom ukusu i aromi. Upravo zbog toga mnogi ga i dalje preferiraju za doručak, pripremu kolača ili kuhanje. Njegov sastav je relativno jednostavan i uglavnom uključuje mliječnu mast, vodu, malu količinu soli i prirodne dodatke poput beta-karotena.
Jedna od glavnih zamjerki maslacu jeste visok udio zasićenih masti. Ove masnoće dugo su povezivane sa povećanim rizikom od srčanih oboljenja i višim nivoom LDL ili takozvanog “lošeg” holesterola. Ipak, novija istraživanja pokazuju da holesterol ne zavisi samo od hrane, već i od genetike, fizičke aktivnosti, stresa i cjelokupnog načina života.
To ne znači da maslac treba konzumirati bez ograničenja. Stručnjaci i dalje upozoravaju da pretjeran unos može povećati ukupni kalorijski unos i doprinijeti problemima sa tjelesnom težinom. U 100 grama maslaca nalazi se oko 700 kalorija, što ga čini veoma kaloričnom namirnicom.
Ipak, mnogi ljudi cijene upravo činjenicu da maslac sadrži manje industrijskih dodataka i da je njegov sastav lakše razumjeti nego kod brojnih prerađenih proizvoda.
-
Zašto mnogi biraju margarin?
Margarin se uglavnom proizvodi od biljnih ulja poput suncokretovog, repičinog, sojinog, lanenog ili maslinovog ulja. Zbog toga često sadrži više nezasićenih masnih kiselina, koje se smatraju povoljnijim za zdravlje srca i krvnih sudova.
Nutricionisti posebno ističu značaj omega-3 i omega-6 masnih kiselina koje se mogu pronaći u kvalitetnijim vrstama margarina. Ove masnoće mogu pomoći u regulaciji krvnog pritiska i održavanju normalne funkcije organizma.
Međutim, nisu svi margarini jednako kvalitetni. Neki proizvodi sadrže velike količine palminog ili kokosovog ulja, koja su bogata zasićenim mastima. Upravo zbog toga deklaracija na ambalaži igra veoma važnu ulogu pri kupovini.
Kupci često biraju proizvode samo prema cijeni ili reklami, ali stručnjaci savjetuju da se pažljivo obrati pažnja na sastav. Margarini sa većim udjelom kvalitetnih biljnih ulja i manjom količinom zasićenih masti smatraju se boljim izborom.
-
Velike razlike u sastavu proizvoda
Jedna od najvećih razlika između maslaca i margarina nalazi se upravo u dodatnim sastojcima. Maslac obično ima kraću i jednostavniju listu sastojaka, dok margarin može sadržavati različite dodatke koji poboljšavaju teksturu, trajnost ili ukus proizvoda.
Kod pojedinih vrsta margarina mogu se pronaći:
- emulgatori
- konzervansi
- arome
- bojila
- dodatni vitamini
- mliječni sastojci poput jogurta ili sirutke
To ne znači automatski da je margarin loš, ali pokazuje koliko se proizvodi međusobno razlikuju. Neki margarini imaju vrlo kvalitetan sastav, dok drugi sadrže veliki broj industrijskih dodataka koji nisu nužno poželjni u svakodnevnoj ishrani.
Zbog toga nutricionisti preporučuju da potrošači ne biraju proizvode samo prema nazivu, već da uvijek provjere nutritivnu deklaraciju i sastav.
-
Šta je sa trans mastima i drugim štetnim supstancama?
Margarin je godinama imao lošu reputaciju zbog transmasnih kiselina koje su nastajale tokom industrijske prerade biljnih ulja. Ove masnoće povezivane su sa povećanim rizikom od srčanih bolesti i drugih zdravstvenih problema.
Danas je situacija znatno drugačija. Zahvaljujući strožim evropskim propisima i promjenama u proizvodnji, većina modernih margarina sadrži veoma male količine trans masti ili ih uopšte nema.
Ipak, i maslac i margarin povremeno mogu sadržavati tragove određenih zagađivača ili mineralnih ulja. Kod margarina određene supstance mogu nastati tokom prerade biljnih ulja, dok su kod maslaca zabilježeni tragovi kontaminacije iz proizvodnog procesa ili ambalaže.
Stručnjaci navode da su količine uglavnom male, ali naglašavaju važnost kontrole kvaliteta i umjerene konzumacije.
-
Kalorijska vrijednost i unos masti
Maslac i klasični punomasni margarin imaju sličnu energetsku vrijednost. Oba proizvoda sadrže približno 80 posto masti i oko 700 kalorija na 100 grama.
S druge strane, margarini sa smanjenim udjelom masti mogu sadržavati oko 40 posto masti i približno 400 kalorija na 100 grama. Zbog toga ih često biraju osobe koje žele smanjiti unos kalorija ili vode računa o tjelesnoj težini.
Ipak, ni proizvodi sa manje masti ne treba da se koriste bez ograničenja. Često se dešava da ljudi pojedu veću količinu “light” proizvoda misleći da su potpuno bezopasni, čime se ukupni kalorijski unos ponovo povećava.
-
Postoje i druge alternative
Pored maslaca i margarina, sve više ljudi koristi druge vrste namaza koje mogu biti zanimljiva alternativa u svakodnevnoj ishrani. Humus, avokado, krem sir ili pesto često nude drugačiji nutritivni sastav i mogu unijeti više raznovrsnosti u obroke.
Avokado, na primjer, sadrži korisne nezasićene masnoće i vlakna, dok humus obezbjeđuje biljne proteine i duži osjećaj sitosti. Takvi proizvodi mogu biti dobar izbor za osobe koje žele smanjiti unos zasićenih masti ili jednostavno obogatiti jelovnik različitim ukusima.
Na kraju, stručnjaci se uglavnom slažu da nijedna namirnica sama po sebi ne određuje zdravlje. Mnogo važniji su ukupna ishrana, fizička aktivnost i umjerenost u svakodnevnim navikama.
