Ako imate smokvu u dvorištu, ovo nikako ne radite. O čemu je riječ doznajte u nastavku teksta. Mnogi ljudi koji imaju smokvu u dvorištu vjeruju da će redovno i jako orezivanje pomoći biljci da raste brže i donese više plodova. Međutim, kod smokve takav pristup često daje potpuno suprotan rezultat. Za razliku od nekih drugih voćaka, smokva veoma teško podnosi agresivne rezove i pogrešno vrijeme orezivanja. Dovoljna je jedna ozbiljna greška da stablo oslabi, izgubi plodove ili se potpuno osuši.
Vlasnici bašti često smokvu održavaju na isti način kao jabuku, krušku ili šljivu, ne znajući da ova mediteranska biljka ima potpuno drugačije potrebe. Smokva prirodno razvija široku i gustu krošnju koja joj služi kao zaštita od sunca i visokih temperatura. Kada se ta prirodna ravnoteža naruši, biljka ulazi u stanje stresa iz kojeg se teško oporavlja.
-
Zašto smokva ne voli agresivno orezivanje
Smokva nije voćka koja zahtijeva često oblikovanje krošnje. Njene grane i veliki listovi imaju važnu ulogu u očuvanju zdravlja stabla. Gusto lišće štiti deblo i osjetljive grane od direktnog udara sunca, posebno tokom najtoplijih ljetnih dana.
Kada se ukloni previše grana, deblo ostaje nezaštićeno. Sunce tada direktno udara u koru, što može izazvati pucanje, sušenje i stvaranje dubokih oštećenja. Takve rane postaju idealno mjesto za razvoj gljivica i napad raznih štetočina.
Pored toga, smokva nakon jakog rezanja troši ogromnu količinu energije kako bi zatvorila nastale rane. Umjesto da snagu koristi za razvoj plodova, biljka pokušava preživjeti stres koji je doživjela. Zbog toga mnogi primijete da smokva nakon pogrešnog orezivanja daje sitnije plodove ili da nezrele smokve počinju opadati prije sazrijevanja.
-
Najveća greška je orezivanje tokom ljeta
Jedna od najčešćih grešaka događa se tokom jula i avgusta. Tada mnogi žele „pročistiti“ krošnju kako bi kroz nju prolazilo više vazduha ili svjetlosti. Iako to na prvi pogled djeluje korisno, upravo tada smokva najteže podnosi rezove.
Tokom vegetacije biljka je puna gustog bijelog mliječnog soka koji izlazi iz svake svježe rane. Taj proces poznat je kao „krvarenje“ biljke. Što su rezovi veći, gubitak soka je ozbiljniji. Smokva tada slabi, sporije razvija plodove i postaje osjetljivija na sušu i visoke temperature.
Ljetno orezivanje može izazvati i potpuno sušenje pojedinih grana. U težim slučajevima strada cijelo stablo, posebno ako je riječ o mlađoj smokvi koja još nije dovoljno razvila snažan korijen.
-
Prirodna krošnja štiti stablo od vrućine
Mnogi smatraju da smokva treba izgledati uredno i pravilno oblikovano, ali njen prirodni, pomalo grmolik izgled zapravo joj pomaže da opstane tokom velikih vrućina. Široka krošnja pravi hlad korijenu i deblu, čuva vlagu i smanjuje pregrijavanje zemlje.
Listovi imaju posebnu zaštitnu funkciju. Oni sprječavaju da sunčevi zraci direktno udaraju u osjetljivu koru. Kada se ukloni previše lišća, temperatura debla naglo raste, a kora počinje pucati. Takva oštećenja biljka veoma teško sanira.
Zbog toga iskusni baštovani savjetuju da se smokva ne oblikuje previše i da joj se dozvoli prirodan rast. Umjereno uklanjanje oštećenih ili suvih grana sasvim je dovoljno da biljka ostane zdrava i rodna.
-
Kada je pravo vrijeme za orezivanje
Ako smokvu ipak treba orezati, najbolje vrijeme za to je duboka zima ili veoma rano proljeće, prije nego što krenu sokovi i novi pupoljci. Tada biljka miruje i mnogo lakše podnosi uklanjanje grana.
Tokom orezivanja treba ukloniti samo ono što je zaista potrebno:
- suhe i polomljene grane
- dijelove koje je oštetio mraz
- bolesne grane
- grane koje se ukrštaju i trljaju jedna o drugu
Sve ostalo najbolje je ostaviti smokvi da sama razvija. Pretjerano skraćivanje zdravih grana uglavnom donosi više štete nego koristi.
Važno je koristiti čiste i oštre makaze kako bi rez bio uredan. Nepravilni i grubi rezovi sporije zarastaju i povećavaju mogućnost razvoja bolesti.
-
Pravilno zalivanje tokom toplih mjeseci
Iako smokva važi za otpornu biljku, tokom formiranja plodova potrebna joj je stabilna vlaga. Posebno su osjetljive mlade sadnice koje još nemaju duboko razvijen korijen.
Najbolje je zalivati rano ujutro ili predveče, kada sunce nije jako. Tako voda sporije isparava i bolje prodire do korijena. Tokom velikih vrućina zemljište oko stabla ne bi smjelo potpuno presušiti.
Ipak, ni pretjerano zalivanje nije dobro. Previše vode može izazvati pucanje plodova i truljenje korijena. Smokvi više odgovara umjerena i redovna vlaga nego povremeno obilno natapanje.
-
Malč kao prirodna zaštita zemljišta
Jedan od najboljih načina za očuvanje vlage jeste postavljanje malča oko stabla. Za to se mogu koristiti slama, suha trava ili usitnjeno lišće. Deblji sloj malča štiti zemlju od pregrijavanja i usporava isparavanje vode.
Malč takođe smanjuje rast korova koji smokvi oduzima vlagu i hranljive materije. Pored toga, zemljište ostaje rastresitije i korijen lakše diše.
Prilikom uklanjanja korova treba izbjegavati duboko kopanje oko stabla, jer se korijen smokve često nalazi blizu površine. Oštećenje korijena može dodatno oslabiti biljku tokom ljeta.
-
Znakovi da smokva trpi stres
Smokva vrlo brzo pokazuje kada joj nešto ne odgovara. Jedan od prvih znakova problema jeste opadanje zelenih plodova prije sazrijevanja. To se najčešće događa zbog nedostatka vode, naglih temperaturnih promjena ili nepravilnog orezivanja.
Pucanje kore, sušenje vrhova grana i slabiji rast novih listova takođe mogu ukazivati na stres. Ako se problem primijeti na vrijeme i biljci se obezbijedi dovoljno vlage i zaštite od sunca, smokva se često može oporaviti.
Starija stabla uglavnom su otpornija, dok mlade smokve mnogo teže podnose greške u održavanju. Zato je kod njih posebno važno izbjegavati agresivne zahvate i velike rezove.
