Koji je normalan broj otkucaja srca? U nastavku teksta doznajte. Mnogi ljudi redovno mjere svoj puls, bilo ručno ili putem modernih mobilnih aplikacija koje koriste otisak prsta za praćenje srčanih otkucaja. Ipak, mnogi nisu sigurni koja je normalna vrijednost ili kako je interpretirati. Brzina otkucaja srca nije ista kod svih, već ovisi o mnogim faktorima. Za odraslu osobu, normalni puls u mirovanju obično iznosi između 60 i 100 otkucaja u minuti, ali važno je razumjeti da se vrijednosti mogu razlikovati i da ne mora svaki rezultat koji odstupa odmah biti znak bolesti.
Otkucaji srca neprestano variraju. Oni se mijenjaju ovisno o tjelesnoj aktivnosti, emocionalnom stanju i zdravstvenom statusu. Na primjer, osoba koja je upravo završila trčanje imat će znatno brži puls nego netko tko sjedi i čita. Isto tako, srce sportiste često kuca sporije nego srce osobe koja nije fizički aktivna, čak i u stanju mirovanja.
-
Faktori koji utječu na puls
Na brzinu otkucaja srca utječu različiti faktori, uključujući dob, spol, tjelesnu kondiciju, lijekove koje osoba koristi, prisustvo kardiovaskularnih bolesti, dijabetes ili visok nivo holesterola, temperaturu tijela, položaj tijela i vrste aktivnosti koje obavljate. Čak i jednostavna promjena iz sjedećeg u stojeći položaj može privremeno povećati broj otkucaja srca.
Pušenje i konzumacija kofeina također mogu povećati puls. Kod ljudi koji imaju visoki nivo stresa ili anksioznosti, srce može kucati brže nego kod opuštene osobe, čak i bez fizičkog napora.
-
Otkucaji srca kod djece i adolescenata
Djeca prirodno imaju brži puls nego odrasli, što je normalno zbog manjeg srca i bržeg metabolizma. U mirovanju, otkucaji djeteta mogu biti između 60 i 100 u minuti, dok kod male djece brojka može biti i viša. Tokom intenzivne fizičke aktivnosti, poput igranja ili sportskih treninga, puls može narasti i do 220 otkucaja u minuti.
Djeca koja redovno treniraju sport često imaju znatno niži puls u mirovanju, ponekad čak 40 do 50 otkucaja u minuti. To je znak dobro razvijene kardiovaskularne kondicije, a ne razlog za zabrinutost. Ipak, važno je pratiti puls više puta i u različitim situacijama – ako se javljaju stalno neuobičajeni brojevi ili simptomi poput vrtoglavice i nesvjestice, potrebno je posjetiti ljekara.
-
Normalni puls kod odraslih
Za zdrave odrasle osobe, normalan puls u mirovanju obično se kreće između 60 i 80 otkucaja u minuti, dok gornja granica od 100 otkucaja još uvijek spada u normalu. Kada puls u mirovanju prelazi 100 otkucaja u minuti, stanje se naziva tahikardija i može biti znak problema. S druge strane, puls ispod 60 otkucaja u minuti, kod osobe koja nije sportista, naziva se bradikardija.
Normalan broj otkucaja srca u mirovanju također se mijenja sa godinama i razlikuje po spolu. Prosječne vrijednosti za različite starosne grupe su sljedeće:
-
Žene
- 18-25 godina: 74-78
- 26-35 godina: 73-76
- 36-45 godina: 74-78
- 46-55 godina: 74-77
- 56-65 godina: 74-76
- 65+ godina: 73-76
-
Muškarci
- 18-25 godina: 70-73
- 26-35 godina: 71-74
- 36-45 godina: 72-75
- 46-55 godina: 72-76
- 56-65 godina: 72-76
- 65+ godina: 70-73
Sportisti imaju značajno niži puls u mirovanju, između 40 i 60 otkucaja u minuti. Trudnice, s druge strane, obično imaju puls između 60 i 70 otkucaja u minuti. Nakon fizičke aktivnosti, zdrava odrasla osoba često izmjeri puls između 120 i 150 otkucaja u minuti, ovisno o intenzitetu vježbanja.
-
Puls tijekom fizičke aktivnosti
Brzina otkucaja srca raste s intenzitetom vježbanja. Prosječan puls kod odraslih tokom umjerene do intenzivne aktivnosti (50-80% maksimalnog kapaciteta) također se razlikuje ovisno o spolu i godinama.
-
Žene
- 18-25 godina: 100-170
- 26-35 godina: 94-160
- 36-45 godina: 90-153
- 46-55 godina: 85-145
- 56-65 godina: 83-140
- 65+ godina: 78-132
-
Muškarci
- 18-25 godina: 95-162
- 26-35 godina: 93-157
- 36-45 godina: 88-149
- 46-55 godina: 84-142
- 56-65 godina: 80-136
- 65+ godina: 75-128
Ovi rasponi pokazuju da čak i unutar normalnog zdravog opsega, puls može biti vrlo različit među osobama iste dobi. Bitno je pratiti svoje individualne vrijednosti i obraćati pažnju na iznenadne promjene ili simptome koji mogu ukazivati na problem.
