Prava istina o svinjskoj masti da li je zdrava ili ne. U nastavku teksta vam otkrivamo. Godinama je svinjska mast bila gotovo sinonim za “nezdravu” ishranu. Mnogi su je izbacili iz kuhinje uvjereni da šteti srcu, podiže holesterol i vodi ka gojenju. Međutim, savremena istraživanja i promjena pogleda na ishranu pokazuju da stvari nisu tako jednostavne. Svinjska mast nije neprijatelj zdravlja kakvim je često predstavljana. Naprotiv, kada se koristi umjereno i kao dio uravnotežene ishrane, može imati svoje mjesto na tanjiru.
Vijekovima je bila osnovni sastojak domaće kuhinje. Naši preci su je koristili za kuvanje, pečenje, pa čak i kao dodatak jelima radi boljeg ukusa i sitosti. Tek posljednjih nekoliko decenija, pod uticajem industrije i promovisanja biljnih ulja, mast je potisnuta i obilježena kao loš izbor. Danas, međutim, sve više nutricionista ukazuje na to da je vrijeme da preispitamo takve stavove.
-
Šta zapravo sadrži svinjska mast
Da bismo razumjeli zašto mast nije nužno loša, važno je pogledati njen sastav. Svinjska mast sadrži približno 40 odsto zasićenih masti, oko 50 odsto mononezasićenih i oko 10 odsto polinezasićenih masnih kiselina. Ovaj odnos je zanimljiv jer pokazuje da mast nije “čista” zasićena masnoća, kako se često pogrešno misli.
Veći dio mononezasićenih masnih kiselina u svinjskoj masti čini oleinska kiselina. To je ista ona masna kiselina po kojoj je poznato maslinovo ulje. Oleinska kiselina povezuje se sa boljim zdravljem srca i nižim nivoom lošeg holesterola u krvi. Zanimljivo je i da svinjska mast sadrži gotovo dvostruko više oleinske kiseline nego puter.
To znači da svinjska mast, gledano kroz sastav masnih kiselina, ima mnogo sličnosti sa namirnicama koje se smatraju zdravima. Naravno, to ne znači da je treba konzumirati bez ograničenja, ali svakako ruši mit da je riječ o isključivo štetnoj masnoći.
-
Uloga masti u svakodnevnom funkcionisanju organizma
Masnoće su neophodne za normalno funkcionisanje tijela. One učestvuju u izgradnji ćelijskih membrana, proizvodnji hormona i apsorpciji vitamina rastvorljivih u mastima, kao što su vitamini A, D, E i K. Bez dovoljnog unosa masti, organizam ne može pravilno iskoristiti ove važne nutrijente.
Svinjska mast takođe sadrži holesterol koji, pod uticajem UV zraka u organizmu, učestvuje u stvaranju vitamina D. Vitamin D ima ključnu ulogu u apsorpciji kalcijuma i očuvanju zdravlja kostiju. U vremenu kada je nedostatak vitamina D čest problem, važno je znati da ishrana može doprinijeti njegovom unosu i iskorištavanju.
Naravno, količina je presudna. Naši preci su često koristili mast u većim količinama jer su trošili mnogo više energije kroz fizički rad. Današnji način života je drugačiji. Zato se preporučuje umjerenost i svjesno planiranje obroka.
-
Masnoće i tjelesna težina: da li je mast zaista krivac?
Jedan od najčešćih razloga zbog kojih ljudi izbjegavaju svinjsku mast jeste strah od gojenja. Međutim, mast sama po sebi nije direktan uzrok viška kilograma. Do povećanja tjelesne mase dolazi kada unosimo više kalorija nego što trošimo, bez obzira na to da li te kalorije dolaze iz masti, ugljenih hidrata ili proteina.
Neki stručnjaci i fitnes treneri čak ističu da umjeren unos životinjskih masti može pomoći u regulaciji apetita. Masnoće daju osjećaj sitosti i usporavaju varenje, pa se smanjuje potreba za čestim obrocima i grickalicama. Kada su obroci uravnoteženi i sadrže kvalitetne masti, proteine i vlakna, lakše je održati stabilan nivo energije tokom dana.
To ne znači da treba pretjerivati. Svinjska mast ima visoku energetsku vrijednost i zato je dovoljno koristiti je u manjim količinama. Preporuka je da masti čine oko 30 odsto ukupnog dnevnog unosa energije, pri čemu dio tih masti može poticati i iz svinjske masti.
-
Stabilnost na visokim temperaturama
Još jedna važna prednost svinjske masti jeste njena otpornost na visoke temperature. Za razliku od nekih biljnih ulja koja se pri zagrijavanju brzo razgrađuju i stvaraju štetne spojeve, svinjska mast pokazuje visoku stabilnost. To je čini pogodnom za prženje i pečenje.
Kada se mast koristi za pripremu hrane na visokim temperaturama, manja je vjerovatnoća da će doći do stvaranja oksidovanih masnih kiselina. Upravo zato su je generacije prije nas rado koristile za prženje mesa, krompira i drugih jela koja zahtijevaju jaču temperaturu.
U praksi, to znači da je za određene načine pripreme hrane svinjska mast čak bolji izbor od nekih rafinisanih ulja. Posebno ako je riječ o domaćoj, kvalitetno pripremljenoj masti bez dodataka i industrijske obrade.
-
Umjerenost i kvalitet kao ključ
Kao i kod svake namirnice, najvažniji su količina i kvalitet. Svinjska mast može biti dio zdrave ishrane ako se koristi razumno i u kombinaciji s raznovrsnim namirnicama poput povrća, cjelovitih žitarica i proteina.
Bitno je birati mast dobijenu od kvalitetno uzgojenih životinja, bez nepotrebnih dodataka. Takođe, treba voditi računa o ukupnom načinu života. Ishrana je samo jedan dio slagalice koji uključuje fizičku aktivnost, san i opšti balans.
Svinjska mast ne mora biti svakodnevni izbor, ali nema razloga da bude potpuno izbačena iz kuhinje. Kada se posmatra bez predrasuda i u kontekstu cjelokupne ishrane, jasno je da ova tradicionalna namirnica ima više prednosti nego što se to dugo mislilo.
