Ovo je najštetnija vrsta mesa. U nastavku teksta doznajte o kojoj vrsti mesa je riječ. Današnji tempo života promijenio je način na koji jedemo. Brza rješenja i praktične namirnice postale su standard, a među njima posebno mjesto zauzima prerađeno meso. Sendvič sa salamom, hrenovke za doručak ili suhomesnato uz večeru – mnogima to izgleda bezazleno, ali stručnjaci sve glasnije upozoravaju da ova navika nosi ozbiljne zdravstvene posljedice.
Prerađeno crveno meso, koje obuhvata kobasice, suhomesnate proizvode, slaninu i razne mesne prerađevine, sve je češći uzrok brojnih bolesti savremenog doba. Iako većina ljudi ne može zamisliti obrok bez mesa, malo ko zna šta zapravo unosi u organizam i koliko su ove namirnice opasne kada postanu svakodnevica.
-
Šta se zapravo krije u prerađenom mesu
Prerađeno meso nije isto što i svježe meso. Da bi duže trajalo i zadržalo ukus, ono prolazi kroz procese soljenja, dimljenja, sušenja i dodavanja konzervansa. Naš poznati gastroenterolog objašnjava da upravo ti postupci čine ovu vrstu mesa najštetnijom za organizam.
U suhomesnatim proizvodima nalazi se visoka količina zasićenih masti, holesterola i soli, koji direktno opterećuju krvne sudove, jetru i srce. Kada se takvi proizvodi jedu redovno, dolazi do nakupljanja masnoća u organizmu, povećanja krvnog pritiska i pojave masne jetre. U kombinaciji sa sjedilačkim načinom života, posljedice mogu biti ozbiljne – od gojaznosti do srčanog i moždanog udara.
-
Hemijski dodaci koji povećavaju rizik od bolesti
Najveći problem prerađenog mesa nije samo njegova masnoća, već i hemikalije koje se dodaju tokom prerade. Nitriti i nitrati koriste se da bi meso imalo privlačnu boju i duži rok trajanja, ali u organizmu mogu stvoriti spojeve koji su potencijalno kancerogeni.
Stručnjaci upozoravaju da redovno konzumiranje takvih proizvoda povećava rizik od raka debelog crijeva, želuca i gušterače. Osim toga, ovi aditivi opterećuju jetru i probavni sistem, koji moraju raditi pojačano kako bi ih razgradili.
Još jedan skriveni problem je so. U prerađenom mesu količina natrijuma je izrazito visoka, što dovodi do zadržavanja vode u tijelu i povećanja krvnog pritiska. Mnogi ne shvataju da već jedan sendvič sa salamom može sadržavati polovinu preporučene dnevne količine soli. Dugoročno, to stvara ozbiljan rizik od hroničnih bolesti srca i bubrega.
-
Trans-masti – neprijatelj srca i krvnih sudova
Pored soli i hemikalija, prerađeno meso često sadrži trans-masti – najštetniji oblik masti koji povećava nivo lošeg (LDL) holesterola, a snižava dobri (HDL). Ovaj disbalans ubrzava stvaranje naslaga u arterijama, što može dovesti do začepljenja krvnih sudova i povećanog rizika od infarkta.
Naš gastroenterolog objašnjava da su upravo jetra i probavni organi prvi na udaru. Zbog hemijskih aditiva i teških masti, varenje postaje sporije, a tijelo se sve teže oslobađa toksina. Česti su osjećaj nadutosti, grčevi, žgaravica i umor nakon jela. Kod osoba sa već postojećim probavnim tegobama, ovi simptomi mogu biti još izraženiji.
-
Kalorijska bomba koja vodi do gojaznosti
Suhomesnato meso i kobasice nisu samo nezdrave – one su i izuzetno kalorične. Već male porcije sadrže veliku količinu energije, a zbog masti i soli izazivaju osjećaj žudnje za još hranom. Takva kombinacija vodi do prejedanja i postepenog povećanja tjelesne težine.
Gojaznost potom otvara put čitavom nizu problema: dijabetesu tipa 2, bolestima srca, hormonalnim disbalansima i masnoj jetri. Ljekari ističu da su ove bolesti direktna posljedica dugogodišnjeg unosa visoko prerađene hrane i nedostatka fizičke aktivnosti. Zbog toga savjetuju da se prerađeno meso jede rijetko i u malim količinama, a da se prednost da svježem, nemasnom mesu poput piletine, puretine ili ribe.
-
Opasnost i u načinu pripreme
Čak i kada biramo svježe meso, način pripreme ima ogroman uticaj na zdravlje. Pečenje i prženje na visokim temperaturama dovodi do stvaranja štetnih hemijskih spojeva poput heterocikličnih amina i policikličnih aromatskih ugljovodonika, koji se povezuju s većim rizikom od raka želuca i debelog crijeva.
Zdravije metode pripreme uključuju kuhanje, dinstanje ili pečenje u rerni bez dodatnih masnoća. Takav način obrade smanjuje štetne efekte i zadržava nutritivne vrijednosti mesa. Osim toga, preporučuje se upotreba začina poput kurkume, bijelog luka i đumbira, koji imaju antioksidativno i protuupalno djelovanje.
-
Biljni proteini – zdrava alternativa
Sve više stručnjaka savjetuje prelazak na biljne izvore proteina. Mahunarke, grah, sočivo, slanutak, sjemenke, orašasti plodovi i tofu pružaju potrebne proteine bez štetnih masti i holesterola. Osim toga, bogati su vlaknima koja poboljšavaju probavu i čiste crijeva.
Biljna ishrana dokazano smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa, a istovremeno pruža više energije i osjećaj lakoće. Čak i djelimično smanjenje unosa prerađenog mesa donosi vidljive rezultate – niži krvni pritisak, bolju probavu i više vitalnosti.
-
Navika koja postaje prijetnja
Naš gastroenterolog podsjeća da nije problem povremeno pojesti komad mesa, već što je prerađeno meso postalo svakodnevna hrana. Ljudi često ne primijete kako se ti proizvodi polako uvlače u svaki obrok – od doručka do večere. A upravo ta svakodnevna izloženost hemikalijama, mastima i soli čini da se tijelo s vremenom iscrpljuje i slabi.
Zato stručnjaci pozivaju na promišljeniji odnos prema hrani. Potrebno je prepoznati razliku između onoga što je praktično i onoga što je zaista hranjivo. Male promjene u prehrani – manje suhomesnatih proizvoda, više svježeg povrća i cjelovitih namirnica – mogu u potpunosti promijeniti zdravlje srca, jetre i probavnog sistema.
