Da li znate koji njue krompir zdraviji, crveni ili bijeli? U nastavku teksta vam otkrivamo. Krumpir je stoljećima osnovna namirnica na našim stolovima. Bilo da ga jedemo kuhanog, pečenog ili kao prilog mesu i povrću, teško je zamisliti kuhinju bez njega. No, kada se spomene zdravija opcija, mnogi se pitaju – je li bolji crveni ili bijeli krumpir? Razlika na prvi pogled možda izgleda mala, ali stručnjaci tvrde da nutritivni sastav ipak pravi jasnu granicu.
-
Sličnosti koje ne smijemo zanemariti
I crveni i bijeli krumpir dijele mnoge nutritivne vrijednosti. Obje vrste bogate su ugljikohidratima, kalijem i vitaminom C. Ti nutrijenti su ključni za energiju, ravnotežu elektrolita i jačanje imuniteta. Porcija od oko 150 grama donosi približno 150 kalorija, što je razumno za obrok ili prilog.
Konzumacijom i jedne i druge vrste unosimo i rezistentni škrob, vrstu ugljikohidrata koju tijelo ne probavlja u potpunosti. Taj škrob dolazi do debelog crijeva, gdje se ponaša poput vlakana i postaje hrana dobrim bakterijama. Upravo zbog toga krumpir se svrstava u prirodne probiotičke namirnice, što mnogi ljudi i ne znaju.
-
Ugljikohidrati i kalorije – gdje je razlika?
Glavna razlika krije se u količini ugljikohidrata i kalorija. Prosječan bijeli krumpir sadrži oko 36,5 grama ugljikohidrata i 159 kalorija. Crveni, odnosno batat, sadrži nešto manje: oko 33,9 grama ugljikohidrata i 151 kaloriju.
Iako se ta razlika na papiru čini mala, može biti važna osobama koje paze na unos kalorija ili pokušavaju regulirati razinu šećera u krvi. Upravo zbog nešto nižeg udjela ugljikohidrata crveni krumpir često se preporučuje osobama s inzulinskom rezistencijom ili dijabetesom tipa 2.
-
Snaga rezistentnog škroba
Rezistentni škrob u obje vrste krumpira ima nekoliko prednosti. On usporava apsorpciju glukoze u krv, čime pomaže u kontroli šećera. Osim toga, daje dulji osjećaj sitosti pa smanjuje potrebu za grickanjem između obroka.
Još jedna važna uloga rezistentnog škroba jest smanjenje lošeg kolesterola (LDL-a). Na taj način krumpir ne utječe samo na probavni sustav nego i na zdravlje srca i krvnih žila. Dodamo li tome da pomaže spriječiti zatvor i poboljšava ravnotežu crijevne mikroflore, jasno je da ova namirnica zaslužuje više pažnje nego što joj obično pridajemo.
-
Priprema čini razliku
Iako se često kaže da je krumpir „nezdrav“, istina je da način pripreme presudno utječe na njegovu vrijednost. Kuhani i pečeni krumpir zadržavaju više hranjivih tvari i ne unose dodatne masnoće.
S druge strane, prženi krumpir, posebno u obliku pomfrita, najnezdravija je varijanta. Tijekom prženja krumpir upija velike količine ulja, a često se pretjerano soli. To povećava kalorijsku vrijednost i negativno utječe na krvni tlak i zdravlje srca. Ako krumpir jedemo pržen na redovnoj bazi, to može dovesti do pretilosti, povišenog kolesterola i drugih metaboličkih problema.
-
Antioksidansi u crvenom krumpiru
Jedna od prednosti crvenog krumpira jest sadržaj antioksidansa. Ovisno o pigmentaciji, može sadržavati gotovo dvostruko više antioksidativnih spojeva u odnosu na bijeli krumpir. Antioksidansi pomažu tijelu da se bori protiv slobodnih radikala, smanjuju rizik od kroničnih bolesti i usporavaju procese starenja stanica.
Zbog toga crveni krumpir nije samo malo „lakša“ opcija po pitanju kalorija, nego i jača podrška imunološkom sustavu. Upravo vitamin C i antioksidativni spojevi zajedno čine dobru kombinaciju za zdravlje kože, ubrzanje metabolizma proteina i obranu od infekcija.
-
Prednosti bijelog i žutog krumpira
S druge strane, bijeli i žuti krumpir imaju svojih aduta. Oni su bolji izvor željeza i kalcija, minerala koji su ključni za stvaranje crvenih krvnih stanica i jačanje kostiju. To znači da bijeli krumpir može biti korisniji osobama koje imaju anemiju ili povećanu potrebu za kalcijem.
Iako nema toliko antioksidansa koliko crveni, bijeli krumpir ostaje izvor esencijalnih nutrijenata i važan dio prehrane ako se priprema na zdrav način.
-
Što odabrati?
Odgovor ovisi o individualnim potrebama. Ako netko traži namirnicu koja podržava imunitet i nudi više antioksidansa, prednost ima crveni krumpir. Ako je cilj unos željeza i kalcija, bijeli ili žuti krumpir bit će bolja opcija. Ono što je zajedničko za oba tipa jest činjenica da se najviše dobrih tvari čuva kuhanjem ili pečenjem, dok prženje treba biti iznimka, a ne pravilo.
