Da li imate nesanicu, i da li se budite u toku noći? U nastavku teksta pročitajte šta doktorka poručuje. Ako ste posljednjih sedmica čuli prijatelja, kolegu ili člana porodice kako govori da ne spava dobro, niste jedini. Ubrzani ritam života, stalna izloženost stresu, ali i promjene godišnjih doba sve češće remete naš san. Dok jedni noću ne mogu da zaspe, drugi se bude prerano, a treći se ujutru osjećaju kao da uopšte nisu spavali. San je osnova zdravlja, pa njegovo narušavanje utiče na sve – od koncentracije i raspoloženja do opšteg funkcionisanja organizma. O tome šta je nesanica, kako je prepoznati i na koji način poboljšati kvalitet sna, govorila je dr Irena Đorđević, psihijatar i psihoterapeut, u emisiji “150 minuta” na Prvoj.
-
Proljetni umor i promjene u organizmu
Dolaskom proljeća mnogi osjete iznenadnu iscrpljenost, iako bi logično bilo da smo tada puni energije. Taj fenomen se naziva sindrom proljećnog umora. Kako objašnjava dr Đorđević, riječ je o paradoksu: priroda se budi, ali naše tijelo i dalje funkcioniše po zimskim pravilima.
Tokom zime unosimo manje svježeg voća i povrća, češće nam nedostaje vitamina, a i sunčeve svjetlosti nema dovoljno. Sve to utiče na smanjenje nivoa energije i poremećaje u ritmu spavanja. Kada se dogodi nagli prelaz iz zime u proljeće, organizmu je potrebno vrijeme da se prilagodi. Dok traje ta faza, nesanica i osjećaj pospanosti mogu da budu češći i izraženiji.
-
Šta zapravo znači nesanica?
Nesanica nije samo kada ne možemo da zaspimo. Ona ima više oblika – problemi s uspavljivanjem, buđenje tokom noći ili prerano buđenje bez mogućnosti da se ponovo zaspi. Ljudi tada stiču utisak da njihov san nije odmoran i okrepljujući.
Često čujemo da je idealno spavati osam sati, ali to nije univerzalno pravilo. Nekima je dovoljno šest sati sna da normalno funkcionišu, dok drugima treba i deset. Potreba za snom zavisi od genetike, starosti, životnih navika i nivoa stresa.
Prema riječima dr Đorđević, najvažniji pokazatelj kvaliteta sna je osjećaj odmorenosti ujutru. Ako se probudimo naspavani i spremni za dan, znači da je naš san bio adekvatan. Kada se javljaju umor, razdražljivost, gubitak koncentracije i smanjenje volje, to su jasni znaci da san nije dovoljan ni kvalitetan.
-
Kada nesanica postaje problem?
Povremena nesanica je normalna i ne mora da bude razlog za brigu. Međutim, kada traje duže od dvije nedjelje, to već ukazuje na hronični problem. U takvim slučajevima važno je potražiti uzrok – često iza nesanice stoje anksioznost, depresija ili drugi psihički i fizički poremećaji.
Mnogi pokušavaju da problem riješe sami, posežući za lijekovima za spavanje bez konsultacije sa stručnjakom. Doktorka upozorava da je to pogrešan i opasan pristup. Kratkoročno, tablete za spavanje mogu pomoći da se povrati ritam, ali dugoročno prikrivaju pravi problem i mogu izazvati zavisnost.
-
Kako prepoznati da je san narušen?
Osim očiglednih znakova poput dugog prevrtanja u krevetu, nesanica se može prepoznati i kroz promjene u svakodnevnom funkcionisanju. Ako tokom dana osjećamo umor bez jasnog razloga, ako nam je teško da se skoncentrišemo ili da završimo uobičajene zadatke, vjerovatno je da je problem u spavanju. Takođe, pad raspoloženja i povećana razdražljivost često su posljedica nekvalitetnog sna.
Dr Đorđević ističe da je neophodno pratiti trajanje problema. Ako nesanica traje svega nekoliko noći, nema mjesta panici. Ali ako se proteže nedjeljama, potrebno je reagovati na vrijeme i otkriti uzrok.
-
Higijena sna – mali rituali za mirniju noć
San se može poboljšati bez lijekova, kroz usvajanje zdravih navika poznatih kao higijena sna. To podrazumijeva niz rituala i pravila koja pomažu tijelu i umu da se pripreme za odmor.
Sat vremena prije spavanja trebalo bi isključiti sve elektronske uređaje – televizor, računar, telefon. Plavo svjetlo sa ekrana utiče na mozak i otežava lučenje melatonina, hormona spavanja. Umjesto toga, preporučuje se opuštajuća aktivnost: topla kupka, šolja biljnog čaja ili mirna muzika.
Redovan raspored spavanja takođe je od ključnog značaja. Ako svake večeri odlazimo u krevet u slično vrijeme, organizam se navikava i lakše ulazi u fazu sna. Kratko popodnevno spavanje može biti korisno, ali nikako ne bi trebalo da traje duže od 20–30 minuta, jer u suprotnom remeti noćni odmor.
-
San kao ogledalo zdravlja
San je direktno povezan sa našim fizičkim i psihičkim stanjem. Kada je narušen, to često ukazuje na dublji problem koji ne treba zanemarivati. Prvi korak je da osluškujemo svoje tijelo i obratimo pažnju na promjene. Ako primijetimo da nesanica traje duže i da utiče na kvalitet života, najbolje rješenje je potražiti stručnu pomoć.
