Kako čuvate ostatak hrane? U nastavku teksta vam donosimo mnoge zanimljivosti o plastičnim kutijama? Mnogi od nas svakodnevno koriste plastične kutije za čuvanje ostataka obroka, nošenje ručka na posao ili školu, zamrzavanje voća i povrća, pa čak i podgrijavanje hrane u mikrotalasnoj. Na prvi pogled, te posude djeluju praktično, čisto i bezopasno. Međutim, ono što se ne vidi golim okom može predstavljati problem za zdravlje – hemikalija poznata kao bisfenol A, ili skraćeno BPA.
Ova supstanca prisutna je u mnogim plastičnim proizvodima koje koristimo svaki dan, a brojne studije su već godinama ukazivale na potencijalne štetne efekte po ljudsko zdravlje. I dok neki proizvođači tvrde da su njihovi proizvodi “sigurni”, naučni dokazi pozivaju na oprez – naročito kada se radi o trudnicama, djeci i osobama koje redovno konzumiraju hranu iz plastičnih ili konzerviranih ambalaža.
-
BPA: nevidljivi sastojak plastičnih posuda
Bisfenol A je hemikalija koja se koristi još od 1960-ih godina u proizvodnji plastike i smola. Nalazi se u mnogim predmetima koji su postali svakodnevni dio naših života – od posuda za hranu, boca za vodu, ambalaže, do unutrašnjih premaza metalnih konzervi i čepova. Čak se može pronaći i u vodovodnim cijevima.
Problem nastaje kada ova hemikalija počne migrirati iz plastike u hranu. To se dešava češće nego što mislimo – naročito kada se plastika zagrijava, izlaže mehaničkom habanju ili pere u mašini za suđe. Dakle, vaša omiljena plastična posuda za podgrijavanje hrane u mikrotalasnoj zapravo može biti izvor hemikalija koje svakodnevno unosite u organizam.
-
Kako BPA dospijeva u organizam?
Svaki put kad vaša hrana ili piće dođu u kontakt s plastikom koja sadrži BPA, postoji mogućnost da dio te hemikalije pređe u sadržaj. Iako američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) tvrdi da su niske doze BPA u hrani “sigurne”, ta izjava nije bez ograda. Oprez je naročito važan jer se efekti BPA akumuliraju tokom vremena.
Zanimljivo je da je FDA tokom 2012. i 2013. godine revidirala propise i zabranila upotrebu BPA u dječijim bočicama, čašama i sličnim proizvodima. Ipak, razlog nije bila sigurnost – već činjenica da su mnogi proizvođači već sami prestali koristiti BPA zbog pritiska potrošača i negativnog publiciteta. Drugim riječima, regulativa je kasnila za stvarnim stanjem na tržištu.
-
Koje su moguće posljedice po zdravlje?
Prema podacima iz klinike Mayo, BPA se može ponašati kao hormon u tijelu i uticati na endokrini sistem. Istraživanja su pokazala da može imati negativan uticaj na razvoj mozga i prostate kod fetusa i novorođenčadi. Neka istraživanja dodatno povezuju BPA s povišenim krvnim pritiskom, gojaznošću, dijabetesom tipa 2 i smanjenjem kvaliteta spermatozoida kod muškaraca.
Zdravstvene institucije poput Harvard School of Public Health savjetuju da se izbjegava česta konzumacija hrane iz konzervi, kao i korištenje plastičnih boca i posuda koje nisu označene kao “BPA-free”. Osim toga, upozoravaju da se plastične posude nikada ne bi trebale koristiti za podgrijavanje u mikrotalasnoj pećnici, niti prati u mašini za suđe, jer toplota ubrzava oslobađanje BPA u hranu i tečnost.
-
Koje su zdravije alternative za čuvanje hrane?
Dobra vijest je da postoje sigurniji i zdraviji materijali za čuvanje hrane. Staklene posude su otporne, ne reaguju s hranom i mogu se koristiti i za zamrzavanje i za podgrijavanje. Takođe su pogodne za pranje u mašini bez rizika od ispuštanja hemikalija. Nehrđajući čelik je još jedna odlična alternativa, posebno za nošenje hrane van kuće, jer je lagan i izdržljiv. Porculan i keramika su takođe sigurni izbori, naročito za dugoročno skladištenje.
Brojni portali poput Eat This i izvještaji koji prenosi N1 ističu da bi zamjena plastičnih posuda sigurnijim materijalima trebalo da bude prioritet za sve koji vode računa o zdravlju svoje porodice. Danas je sve veći broj proizvoda označen kao “BPA-free”, ali čak i tada treba čitati sitna slova – jer “bez BPA” ne znači nužno i “bez rizika”.
-
Savjeti za sigurnije rukovanje hranom
Ako već koristite plastične posude, neka budu izrađene od materijala s oznakom BPA-free. Izbjegavajte broj 7 u oznakama za reciklažu, jer često označava prisustvo BPA ili drugih bisfenola. Ne podgrijavajte hranu u plastici, već prebacite u staklenu ili keramičku posudu prije zagrijavanja. I ne zaboravite da se plastične posude vremenom troše – ogrebotine, promjena boje i mirisa znak su da ih treba zamijeniti.
Na kraju, briga o zdravlju ne svodi se samo na ono što jedemo, već i na to kako hranu skladištimo i pripremamo. Materijali koje biramo za svakodnevnu upotrebu mogu igrati značajnu ulogu u našem dugoročnom zdravlju. Zbog toga vrijedi razmisliti dva puta prije nego što sljedeći put spremimo ručak u staru plastičnu kutiju.
