Oglasi - Advertisement

Da li ste ljubitelji kafe? Kafa je nekada bila je povod za razgovor, ritual koji se nije preskakao, i trenutak za zajedništvo. Danas se kafu često pijemo usput, na brzinu, iz papirne čaše, bez mnogo razmišljanja o tome šta ide uz nju. Međutim, naši stari su ovom običaju pridavali mnogo više pažnje. Znalo se kako se kafa servira, kada, i naročito – šta se nudi uz nju. Iako se mnogo toga promijenilo, neka od tih starih pravila bila su itekako promišljena – i vrijedna su podsjećanja.

  • Šećer, ratluk ili ništa? Nekadašnja pravila posluženja

U većini krajeva Balkana nekada je bilo uobičajeno da se uz šoljicu domaće kafe posluži ratluk. Ovaj slatkiš orijentalnog porijekla nije samo bio ukras na tacni, već je imao svoju funkciju: njegova slatkoća savršeno je balansirala gorčinu crne kafe. Ratluk nije bio jedina opcija – uz kafu se često nudio i kandirani šećer, poznat i kao “kocka”, koji se lagano otapao u ustima dok se kafa srkala.

Oglasi - Advertisement

Ovakvi običaji danas su gotovo nestali, osim možda u ruralnim sredinama ili u domovima starijih ljudi koji još uvijek čuvaju te rituale. U modernim kafićima, ako dobijete čašu vode uz kafu, možete se smatrati srećnikom. A dodatak poput ratluka? Prava rijetkost.

  • Slatko ide uz kafu – ali ne bilo kako

Danas je najčešći dodatak uz kafu neki komad kolača, čokoladica ili keksić. Međutim, kada poslužujemo slatkiše uz kafu, trebalo bi razmišljati o ukusu samog napitka. Na primjer, crna kafa, posebno ako nije zaslađena, odlično se slaže sa tamnom čokoladom ili desertima s orašastim plodovima. Ljubitelji kafe s mlijekom često preferiraju nešto blaže – poput vanilije, bele čokolade ili keksa.

Naši stari su znali da ne vole svi da jedu uz kafu. Zbog toga se serviralo više različitih opcija – od suhih kolačića do sezonskog voća, ostavljajući gostima izbor. Današnje jednolično posluženje, koje se često svodi na keks iz pakovanja, djeluje pomalo siromašno u poređenju s tom starom praksom.

  • Kafa s cimetom, likerom ili konjakom: Aromatične kombinacije

U raznim dijelovima svijeta kafa se pije na načine koji bi našim starima bili nepoznati, ali zanimljivi. U Meksiku, recimo, običaj je da se uz kafu dobije štapić cimeta, kojim se miješa napitak. Cimet se savršeno uklapa u aromu kafe i često se koristi i kod kapućina, gdje se pored kakaa posipa i prahom cimeta.

U Italiji, s druge strane, kafa nije uvijek samo kafa. Nije rijetkost da se u espresso doda malo rakije, konjaka ili likera, što se često praktikuje u jutarnjim satima, posebno tokom hladnijih dana. Takav običaj ima svoje korijene u narodnoj medicini – vjerovalo se da alkohol i kafa zajedno “otvaraju pluća” i daju energiju. U sličnom tonu, u nekim azijskim zemljama uobičajeno je dodavati kondenzovano mleko u kafu, stvarajući izuzetno slatku, ali snažnu kombinaciju ukusa.

  • Slatko nije jedini dodatak: Slano, kiselo i aromatično

Iako danas najčešće serviramo nešto slatko uz kafu, to nije pravilo svuda. U Turskoj, uz kafu se često nudi suho voće ili čak slani orašasti plodovi. U Etiopiji, kolijevci kafe, običaj je da se kafa servira u tri kruga, a uz nju se nude kokice – kao simbol gostoprimstva. U nekim dijelovima Bliskog Istoka, uz kafu se ponekad nudi i slana voda, kako bi se naglasila gorčina i aroma napitka.

Na Balkanu su se nekada uz kafu znale poslužiti i domaće slatke zimnice – na primjer, kašičica džema od smokava, šljiva ili dunja, koja bi stajala na tacni pored šolje. Sve je to činilo ritual ispijanja kafe posebnim iskustvom – ne samo zbog ukusa, već i zbog pažnje koja se time pokazivala prema gostima.

  • Kultura kafe kao ogledalo gostoprimstva

U mnogim kulturama način na koji se kafa poslužuje govori mnogo o domaćinu. Kod nas je važilo pravilo: kako poslužiš kafu, tako dočekuješ gosta. Šolja mora biti čista, voda uz kafu podrazumijevana, a dodatak – bio to ratluk, kocka šećera, kolačić ili nešto treće – znak pažnje.

Danas kada dominira “to go” kultura i kad sve više ljudi pije kafu iz automata, zaboravljamo da je kafa nekada bila centar društvenog života. Običaji koje su njegovali naši stari nisu bili samo forma – oni su govorili o odnosima, gostoprimstvu, ritmu dana i načinu života.

PREUZMITE BESPLATNO!⋆ KNJIGA SA RECEPTIMA ⋆

Upiši svoj email i preuzmi BESPLATNU knjigu s receptima! Uživaj u jednostavnim i ukusnim jelima koja će osvojiti tvoje najdraže.

Jednim klikom preuzmi knjigu s najboljim receptima!

Oglasi