Godine donose promjene u našem tijelu, a neke namirnice koje smo nekada lako podnosili sada mogu postati izazov. Mliječni proizvodi, poput mlijeka, sira i jogurta, često su uzrok nelagode, a mnogi ih spontano počnu izbjegavati bez da shvate zašto. Danas otkrivamo više o njima i probavi.
- Nekoć su stari mudrosti govorili: “Mlijeko je za tele, ne za čovjeka.” Mi, odrasli, dugo smo vjerovali da konzumacija mliječnih proizvoda čini nas zdravijima, punijima kalcija i vitamina D. No, kad zakoračimo u tridesete godine života, tijelo počinje drugačije reagovati.
Neki od nas brzo uoče promjene, dok drugi primjećuju simptome tek nakon što se pojave problemi kao što su nadutost, težina u želucu ili čak promjene na koži. Tako, gotovo neprimjetno, mliječni proizvodi postaju izvor problema umjesto rješenja. Na primjer, punomasno mlijeko, koje se dugi niz godina smatralo izvorom vitalnih nutrijenata, zapravo može biti štetno zbog svoje visoke razine zasićenih masti.
Harvard T.H. Chan School of Public Health ukazuje da punomasno mlijeko kod određenih osoba može poremetiti crijevnu floru, što rezultira proljevom, zatvorom ili nadutošću. Probavni sustav postaje sve osjetljiviji s godinama, pa čak i oni koji su nekada bez problema pili velike količine mlijeka mogu iznenada osjetiti nelagodu već nakon jedne čašice.
Jogurt, koji se često preporučuje kao dio zdrave prehrane, također može biti varka ako sadrži dodane šećere, umjetne arome i zgušnjivače. Časopis Journal of Nutrition upozorava da takvi dodaci mogu narušiti ravnotežu crijevne mikroflore, što direktno utječe na imunološki sustav i probavu.
- Umjesto takvih industrijskih proizvoda, bolji izbor je prirodni grčki jogurt, bez ikakvih dodataka, koji možete obogatiti voćem ili malo meda za okus. Kremasti sirevi i vrhnja također nose rizik, posebno za ljude koji redovito konzumiraju lazanje, tjestenine i slana jela.
Istraživanje objavljeno u American Journal of Clinical Nutrition pokazuje da ove namirnice mogu izazvati upale u tijelu, opterećuju jetru i bubrege te pogoršati stanje kod osoba s visokim kolesterolom ili povišenim krvnim tlakom. Umjerenost i odabir prirodnih, nerafiniranih proizvoda ključni su za održavanje zdravlja, posebno s godinama.
U današnjem digitalnom dobu, vid postaje još jedan aspekt zdravlja koji često zanemarujemo. Stručnjaci upozoravaju da bi do 2050. godine skoro polovica svjetske populacije mogla patiti od kratkovidnosti (miopije), uglavnom zbog predugog izlaganja ekranima. Prof. dr. Igor Kovačević naglašava važnost redovitih pregleda vida kako bi se rano otkrile bolesti poput katarakte i glaukoma.
- Postoji sedam loših navika koje štete našem vidu, a mi ih često ignoriramo. Predugo gledanje u ekrane uzrokuje umor, suhoću i zamućenje vida, pa je preporučljivo svakih 20 minuta odmoriti oči i gledati u daljinu najmanje 20 sekundi.
Naočale bez UV zaštite ne samo da ne štite oči, već ih mogu dodatno oštetiti, pa je ključno birati one sa oznakom UV400. Loša prehrana, posebno nedostatak vitamina A, C, E i omega-3 masnih kiselina, može ozbiljno narušiti zdravlje vida. Pušenje također povećava rizik od katarakte i makularne degeneracije.
Ignoriranje propisanih naočala i čitanje pod slabim svjetlom dovode do naprezanja očiju i daljnjeg pogoršanja vida. Konačno, preskakanje redovitih pregleda očiju može biti opasno jer mnoge očne bolesti napreduju tiho i podmuklo, a rana dijagnoza može spasiti vid. Skrb za oči i pažljiv odabir namirnica ključni su za održavanje dugoročnog zdravlja.
