Zašto kišemo? U tekstu pročitajte šta su okidači kihanja. Kihanje je često doživljeno kao bezazlena, ponekad iritantna, a ponekad i smiješna pojava. Međutim, ono je zapravo kompleksan refleks koji tijelo koristi kako bi se zaštitilo. U većini slučajeva kihanje je odgovor na alergene ili čestice prašine koje nadražuju sluznicu nosa. Ipak, stvarnost je daleko zanimljivija – postoje brojni, ponekad potpuno neočekivani, okidači koji mogu potaknuti kihanje. Od gledanja u sunce do čupanja obrva, kihanje se može javiti i u situacijama koje nemaju nikakve veze s klasičnim respiratornim iritansima.
-
Kako uopće dolazi do kihanja?
Da biste razumjeli neobične okidače, prvo treba znati kako kihanje funkcionira. Prema medicinskim stručnjacima, kihanje započinje u živčanom sustavu. Naime, kada nešto nadraži sluznicu vašeg nosa – bilo da je riječ o peludi, prašini ili čak naglim promjenama temperature – živčani završeci šalju signal u mozak. Tamo se nalazi tzv. „centar za kihanje”, koji zatim pokreće niz automatskih reakcija.
Oči se refleksno zatvore, grlo i usta se pripreme, mišići grudnog koša se stegnu, a zatim slijedi snažan izdisaj – eksplozivan i često glasan. To je način tijela da izbaci neželjene čestice. Međutim, ponekad mozak te signale krivo interpretira, pa reagira kao da je riječ o iritansu, iako to možda nije slučaj.
-
Neobični pokretači kihanja
Iako su prašina i alergeni najpoznatiji uzroci, znanstvenici i liječnici su zabilježili i mnoge druge, neuobičajene pokretače kihanja kod ljudi. Evo nekoliko najzanimljivijih.
1. Čupanje obrva
Vjerovali ili ne, jednostavno čupanje obrva može uzrokovati kihanje. Razlog je u trigeminalnom živcu, velikom kranijalnom živcu koji prenosi osjet s lica u mozak. Ovaj živac ima grane koje se šire preko lica, uključujući i područje iznad očiju. Kada čupate obrve, možete stimulirati taj živac, što kod nekih ljudi izaziva refleks kihanja. Dermatolozi potvrđuju da je to relativno česta pojava.
2. Gledanje u jako svjetlo
Poznat kao „fotički refleks kihanja”, ovaj fenomen pogađa otprilike jednu trećinu populacije. Radi se o nasljednoj osobini gdje izlaganje jakom svjetlu, poput sunca, pokreće refleks kihanja. Iako točan mehanizam još uvijek nije do kraja objašnjen, vjeruje se da su živčani putevi koji kontroliraju zjenice i oni zaduženi za kihanje kod nekih ljudi previše blizu ili čak međusobno povezani.
3. Tjelovježba
Intenzivan fizički napor može kod određenih ljudi izazvati kihanje. To se najčešće događa kada osoba prebrzo diše, odnosno hiperventilira. Zrak se brzo udiše i izdiše kroz usta i nos, što može isušiti sluznicu. Tijelo pokušava nadoknaditi tu suhoću tako da pojačano luči sluz, a rezultat toga može biti kihanje. Neki ljudi redovito kišu nakon trčanja ili vježbanja.
4. Se*sualno uzbuđenje
Možda najneobičniji i najintrigantniji okidač kihanja je – seksualna stimulacija. Istraživanje objavljeno u Journal of the Royal Society of Medicine opisuje ovaj fenomen kao „potcijenjen i nedovoljno prijavljivan”. Stručnjaci vjeruju da parasimpatički živčani sustav, koji regulira funkcije povezane s odmorom i reprodukcijom, može aktivirati i kihanje. Kod nekih osoba do toga dolazi pri razmišljanju o sesu ili nakon orgazma.
5. Konzumacija alkohola
Alkohol kod pojedinaca može izazvati niz nuspojava, uključujući kihanje. Liječnici pretpostavljaju da alkohol širi krvne žile u nosu, što može potaknuti proizvodnju sluzi. Kod osjetljivih osoba to može izazvati simptome slične alergijama – uključujući i kihanje. Ovo se smatra oblikom nealergijskog rinitisa i češće pogađa osobe azijskog porijekla zbog nedostatka određenih enzima za razgradnju alkohola.
6. Žvakaće gume
Iako ne postoji konačno objašnjenje, brojni ljudi prijavljuju da kihnu čim počnu žvakati žvakaću gumu, posebno onu s mentolom. Vjeruje se da isparenja aromatičnih ulja, poput mentola ili eukaliptusa, iritiraju nosne puteve i tako izazivaju kihanje. Kod osjetljivijih osoba, taj nadražaj može biti dovoljan da izazove refleks.
