Održana je sjednica ekonomsko-socijalno vijeće za teritorij Federacije Bosne i Hercegovine (ESV FBiH). Razmatrane su važne teme vezane za ekonomski položaj radnika, izmjene propisa o doprinosima i isplati pomoći, te status zaposlenih tokom bolovanja. Sve donesene odluke i zaključci usvojeni su jednoglasno, što ukazuje na visok stepen usaglašenosti socijalnih partnera u Federaciji.
-
Podrška radnicima kroz pomoć od 450 KM ostaje
Jedna od centralnih tema sjednice bila je isplata pomoći radnicima u iznosu od 450 KM bez oporezivanja. Ta praksa, koja je prethodno imala ograničeno trajanje, prema novim odlukama treba biti produžena do kraja 2025. godine. Poslodavcima u Federaciji tako ostaje mogućnost da svojim zaposlenicima isplaćuju ovu vrstu pomoći bez dodatnog poreznog opterećenja.
Predsjednik ESV-a Safudin Čengić naglasio je da je veliki broj poslodavaca već koristio ovu uredbu i da su rezultati pozitivni. Zadržavanje zaposlenosti, kao i redovna primanja, ocijenjeni su kao ključne koristi koje ova uredba donosi.
Vlada Federacije BiH je pokazala spremnost da podrži ovu inicijativu, ali će konačna odluka o formalnom produženju uredbe biti donesena tokom jula, jer prethodna verzija prestaje da važi 30. juna. Nova verzija uredbe, ukoliko bude usvojena, počet će da važi od 1. jula 2025. godine.
-
Novi prijedlog o naknadama za radnike na bolovanju
ESV je raspravljao i o sve izraženijem problemu obračuna naknada za radnike koji su na bolovanju. Trenutno važeći zakon predviđa da poslodavci isplaćuju naknade do 42 dana, nakon čega trošak prelazi na zdravstvene institucije. Udruženje poslodavaca FBiH predložilo je izmjene Zakona o zdravstvenom osiguranju kojima bi se period odgovornosti poslodavaca skratio na 15 do 20 dana.
Kako je istaknuto na sjednici, problematična je i sama struktura zakona zbog preklapanja nadležnosti između entitetskog i kantonalnog nivoa. Čengić je poručio da bi ovaj problem trebalo što prije riješiti, s ciljem uspostavljanja jasnijih i pravednijih pravila već od početka naredne godine.
-
Smanjenje doprinosa od jula 2025: Najveća poreska reforma od 2009.
Od 1. jula 2025. godine u Federaciji BiH stupaju na snagu izmjene Zakona o doprinosima koje predviđaju smanjenje zbirne stope doprinosa sa 41,5% na 36%. Ovo je prva ovakva reforma poreznog sistema u FBiH u posljednjih 16 godina.
Prema novim zakonskim rješenjima, doprinosi na teret poslodavca biće smanjeni na sljedeći način:
- Doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje: sa 23% na 19,5%
- Doprinos za zdravstveno osiguranje: sa 16,5% na 14,5%
S druge strane, zaposlenici će imati niže doprinose:
- Doprinos za PIO: sa 6% na 2,5%
- Doprinos za zdravstvo: sa 4% na 2%
Ove promjene objavljene su u Službenim novinama FBiH br. 33/25, a zakon je na snazi od 8. maja, iako se njegova primjena pomjera za godinu dana, kako bi se osigurao prelazni period.
-
Dodatna mjera: Sufinansiranje doprinosa za poslodavce
Kako bi se ublažio efekat zakonskih izmjena na poslodavce, Vlada FBiH donijela je uredbu o sufinansiranju doprinosa za 2025. godinu. Prema ovom modelu, država će refundirati dio doprinosa za radnike, pod uslovom da poslodavci ispune određene kriterije.
Među kriterijima se navode:
- Očuvanje broja zaposlenih
- Minimalna visina isplaćene neto plaće
- Redovno izmirivanje poreznih obaveza
Cilj je motivisati poslodavce da zadrže radnu snagu i izbjegnu smanjenje plata, istovremeno omogućavajući rasterećenje budžeta preduzeća.
-
Neizvjesno povećanje plata uprkos smanjenim doprinosima
Iako je smanjenje doprinosa generalno dobra vijest, Safudin Čengić je naglasio da ova mjera sama po sebi ne garantuje povećanje plata radnicima. Odluka o visini plata ostaje u nadležnosti samih poslodavaca.
“Savjestan poslodavac iskoristio bi ovaj prostor da nagradi radnike, ali realnost je da mnogi nemaju tu mogućnost”, rekao je Čengić. Dodao je i da će svaki poslodavac morati samostalno procijeniti svoje kapacitete, te izrazio nadu da će većina ipak odlučiti podržati svoje radnike koliko mogu.
Prema podacima Porezne uprave FBiH, broj zaposlenih u Federaciji i dalje raste, što je dodatni pokazatelj stabilnosti tržišta rada u trenutnim okolnostima.
