Šta se to dešava u Bosni i Hercegovini? Trebamo li se zabrinuti pročitajte u nastavku teksta. Bosna i Hercegovina suočava se s ozbiljnom infrastrukturnom krizom koja može imati široke posljedice po svakodnevni život građana, sigurnosni sistem, izborne procese i međunarodne odnose. Glavni problem leži u nemogućnosti nabavke novog sistema za biometrijsku identifikaciju – ključnog za izdavanje ličnih karata, vozačkih dozvola, pasoša i provedbu izbora. Razlog je politički – još uvijek nije usvojen državni budžet za 2025. godinu.
Bez tog budžeta, ne postoji zakonski osnov za pokretanje javnih nabavki i ulaganja u novu opremu, uključujući i licence koje omogućavaju funkcionisanje sistema za uzimanje otisaka prstiju. Ovaj sistem, bez kojeg se ne mogu izdavati biometrijski dokumenti, bliži se svom tehničkom i licencnom maksimumu.
-
Sistem star 15 godina pred pucanjem
Agencija za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA) upozorava da je postojeći sistem blizu potpunog zasićenja. Prema njihovim navodima, očekuje se da će uskoro dosegnuti maksimalan broj mogućih registracija otisaka prstiju. Svaki novi korisnik, bilo da izdaje pasoš, ličnu kartu ili vozačku dozvolu, unosi novi biometrijski zapis u sistem koji više nema kapaciteta za proširenje.
Trenutni sistem uveden je još 2009. godine, a posljednja verzija kupljena je prije pet godina. Planirana zamjena opreme i nadogradnja softvera ove godine nisu provedene jer još nije usvojen budžet. Cijena novog sistema, ovisno o opsegu nadogradnje, iznosi između šest i 15 miliona eura. Bez budžeta, tender za nabavku nije ni raspisan, jer se prema pravilima privremenog finansiranja ne mogu vršiti kapitalna ulaganja.
-
Širi sistemski rizici: od granica do izbora
Problem prelazi okvire izdavanja dokumenata. Sistem biometrijske provjere koristi se i u drugim ključnim institucijama: Granična policija, lokalne policijske uprave, pa i Centralna izborna komisija BiH. Ako sistem prestane funkcionisati, granične kontrole bi mogle biti paralizirane, a izbori zakazani za narednu godinu dovedeni u pitanje. Provjera identiteta birača, koja se temelji na biometrijskim podacima, ne bi bila moguća.
Prema informacijama IDDEEA-e, već sada sistem funkcioniše “na granici popunjenosti”, a očekuje se da će u “skorijem periodu” dosegnuti svoj kapacitet. Kolaps bi mogao nastupiti već do kraja avgusta, iako agencija zvanično ne želi potvrditi tačan datum.
-
Politički blokiran budžet
Usvajanje državnog budžeta BiH tradicionalno kasni, posebno nakon izbora. Iako je Vijeće ministara BiH početkom maja usvojilo nacrt budžeta za 2025. godinu, on nikada nije stigao do Parlamentarne skupštine. Budžet u iznosu od približno 800 miliona eura uključivao je i sredstva za nabavku novog biometrijskog sistema, ali i druge strateške stavke, poput finansiranja institucija kulture i tehničke podrške izbornom procesu.
Dva člana Predsjedništva BiH iz Federacije – Željko Komšić i Denis Bećirović – odbili su podržati budžet zbog sporne stavke o plaćanju odštete slovenskoj firmi Viaduct iz dobiti Centralne banke BiH. Oni su tražili i dodatna sredstva za modernizaciju izbornog procesa – uključujući skenere za otiske prstiju i glasačke listiće.
-
Schmidtova intervencija i politička blokada
Situacija se dodatno zakomplikovala 17. jula, kada je visoki predstavnik Christian Schmidt, koristeći tzv. Bonske ovlasti, donio odluku kojom se nalaže isplata Viaductu i nabavka opreme za Centralnu izbornu komisiju. Uprkos tome, ministar finansija Srđan Amidžić, iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), izjavio je da neće poštovati Schmidtovu odluku, smatrajući je nelegitimnom.
Zbog izostanka političkog konsenzusa, rad Parlamenta BiH je mjesecima blokiran. Zastupnici su na kolektivnim godišnjim odmorima tokom avgusta, a nove sjednice nisu zakazane. U takvim okolnostima, sve zavisi od brzine i volje političkih lidera da postignu dogovor – što se, prema dosadašnjoj praksi, ne čini vjerovatnim.
-
Entiteti nastavljaju po svom
Za razliku od državnog nivoa, entiteti funkcioniraju bez većih smetnji. Republika Srpska je već usvojila svoj budžet za 2025. godinu u iznosu od oko 3,1 milijardu eura, dok Federacija BiH raspolaže sa planom od 4,2 milijarde eura. Međutim, entitetski budžeti ne mogu pokriti troškove državnih institucija, niti finansirati opremu koja se koristi na nivou cijele BiH.
Bez hitne političke intervencije, država ulazi u ozbiljnu tehničku blokadu. Dokumenti se možda više neće moći izdavati, građani neće moći putovati, a izbori postaju organizaciono upitni. Sistem biometrijske sigurnosti, umjesto da bude osnov za stabilnost, postaje tačka pucanja zbog nepostojanja političke volje i budžetske discipline.
