Nenadu Stevandiću i Radovanu Viškoviću bio je određen pritvor. Ali odluka sud Bosne i Hercegovine je ukidanje pritvora za Nenadu predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske, i predsjednika Vlade Republike Srpske. Ova odluka dolazi samo nekoliko dana nakon što je pritvor ukinut i predsjedniku Republike Srpske, Miloradu Dodiku.
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je podnijelo zahtjev za ukidanje pritvora trojici visokih funkcionera RS.
-
Brz razvoj događaja: Od ispitivanja do ukidanja pritvora
Uoči ročišta, Stevandić i Višković su ispitani u zgradi Tužilaštva BiH u Sarajevu, gdje su dali izjave u vezi s istragom koja se vodi protiv njih. Istraga se odnosi na sumnju da su učestvovali u aktivnostima koje se kvalifikuju kao udar na ustavni poredak Bosne i Hercegovine.
Ispitivanje je uslijedilo nakon što se obojica, kao i Dodik, prethodno nisu odazvali na pozive koje im je uputilo Tužilaštvo. Zbog ignorisanja poziva i sumnje u mogućnost uticaja na istragu, Sud BiH je 5. jula odredio pritvor za sve trojicu, te je istog dana raspisana i potjernica.
-
Pritvor zamijenjen mjerama zabrane
Nakon što su se konačno pojavili i dali iskaz pred Tužilaštvom, promijenjen je i stav Tužilaštva koje je odustalo od pritvora kao mjere osiguranja prisustva osumnjičenih. Na osnovu tog zahtjeva, Sud BiH je donio rješenje kojim se pritvor ukida i zamjenjuje blažim mjerama zabrane.
Stevandić, Višković i Dodik sada su obavezni da se svakih 14 dana javljaju u najbližu policijsku stanicu, što je mjera nadzora kojom se pokušava osigurati njihova dostupnost pravosudnim organima bez potrebe za pritvaranjem. Ova mjera uključuje i zabranu kontaktiranja svjedoka i drugih osumnjičenih, te mogućnost daljeg praćenja njihovog ponašanja tokom trajanja istrage.
-
Optužbe koje potresaju političku scenu
Slučaj protiv trojice najviših funkcionera Republike Srpske izazvao je burne reakcije u političkim krugovima širom zemlje. Dodik, Stevandić i Višković osumnjičeni su za krivično djelo “napad na ustavni poredak”, što se u krivičnom zakonodavstvu Bosne i Hercegovine tretira kao jedno od najtežih djela protiv države.
Prema informacijama iz Tužilaštva, osnov sumnje leži u zakonima i odlukama koje su ove institucije Republike Srpske donijele, a koje su u suprotnosti sa pravnim poretkom BiH. Posebno se ističu pokušaji prenosa nadležnosti sa nivoa države na entitet, što se tumači kao kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma i pokušaj stvaranja paralelnog pravnog sistema.
-
Političke tenzije i institucionalna kriza
Ova pravna bitka vodi se u kontekstu sve izraženijih tenzija između državnih institucija i vlasti Republike Srpske. U posljednjih nekoliko mjeseci, Narodna skupština RS usvojila je više spornih zakona, uključujući one koji se odnose na rad Ustavnog suda BiH, odbacivanje odluka visokog predstavnika i formiranje entitetskih agencija koje dupliraju nadležnosti državnih.
Premijer Višković i predsjednik Narodne skupštine Stevandić su u više navrata javno izražavali sumnju u legitimitet pravosudnih i drugih institucija na državnom nivou, tvrdeći da se radi o političkom progonu usmjerenom protiv rukovodstva Republike Srpske.
-
Šta dalje slijedi u pravnom postupku
Iako je pritvor ukinut, istraga nije obustavljena. Tužilaštvo BiH nastavlja prikupljati dokaze, saslušavati svjedoke i analizirati pravne akte koje su donijele institucije Republike Srpske. U narednom periodu očekuje se donošenje odluke o eventualnom podizanju optužnice.
U međuvremenu, osumnjičeni su pod obavezom da poštuju izrečene mjere zabrane, a svaki pokušaj izbjegavanja tih obaveza može rezultirati ponovnim pritvaranjem. Pravni timovi osumnjičenih najavili su da će uložiti žalbe na odluke o mjerama zabrane, tražeći njihovo potpuno ukidanje.
