Sedam stvari nikad ne razgovarajte s ChatGPT-om. U nastavku teksta doznajte o čemu je riječ. Umjetna inteligencija je ušla u svakodnevni život brže nego što je većina ljudi očekivala. Danas mnogi koriste chatbotove za pisanje mejlova, izradu domaćih zadataka, prevođenje, poslovnu komunikaciju ili traženje savjeta. Takvi alati zaista mogu biti korisni i uštedjeti vrijeme. Ipak, važno je znati gdje je granica.
Stručnjaci za bezbjednost upozoravaju da neoprezno dijeljenje podataka s AI modelima može predstavljati ozbiljan rizik. Sve što unesete u razgovor potencijalno može ostati zabilježeno u sistemu. Zbog toga je važno razmisliti prije nego što podijelite osjetljive informacije. U nastavku su najvažnije kategorije podataka koje nikada ne biste trebali unositi u razgovor s ChatGPT-om i sličnim alatima.
-
Lični identifikacioni podaci
Osnovno pravilo glasi: ne dijelite podatke koji vas mogu direktno identifikovati. To uključuje ime i prezime, kućnu adresu, broj telefona, JMBG, broj lične karte ili pasoša, kao i fotografije ličnih dokumenata.
Na primjer, ako koristite chatbot da vam pomogne oko pisanja biografije, nemojte unositi svoje stvarne podatke i tražiti da ih preradi. Mnogo je sigurnije zatražiti samo primjer ili obrazac CV-a, pa ga kasnije sami popuniti na svom računaru. Na taj način koristite prednosti alata, ali bez izlaganja ličnih informacija.
Ista logika važi i za školske ili fakultetske radove. Umjesto da unesete svoje puno ime, indeks ili druge identifikacione podatke, koristite neutralne primjere.
-
Finansijski podaci i bankovne informacije
Finansijske informacije spadaju među najosjetljivije podatke. Broj kreditne kartice, broj bankovnog računa, PIN, podaci za internet bankarstvo ili pristupne šifre nikada ne bi smjeli biti dio razgovora s AI modelima.
Čak i ako vam je potrebna pomoć oko kredita, poreza ili planiranja budžeta, nema potrebe da unosite stvarne podatke. Umjesto toga, koristite izmišljene brojeve. Na primjer, možete napisati: “Imam mjesečna primanja od 1.500 eura i kredit od 20.000 eura, kolika bi bila razumna rata?” Takav pristup omogućava vam da dobijete opšti savjet bez otkrivanja stvarnog finansijskog stanja.
Mnogi ljudi potcjenjuju vrijednost finansijskih informacija, ali upravo su one česta meta zloupotreba. Oprez je u ovom slučaju nužan.
-
Lozinke i pristupni podaci
Lozinke, korisnička imena i sigurnosna pitanja su nešto što ne biste trebali dijeliti ni sa kim, pa tako ni s AI chatbotom. To se odnosi na privatne i poslovne naloge, društvene mreže, mejl, bankovne aplikacije ili bilo koji drugi servis.
Zamislite da nekome nepoznatom date ključeve od stana. Vjerovatno to nikada ne biste uradili. Isto važi i za digitalne ključeve. Ako vam treba pomoć oko kreiranja jače lozinke, možete tražiti savjet kako da je osmislite, ali nemojte unositi postojeću lozinku i tražiti provjeru.
-
Privatne i osjetljive informacije
Chatbot nije zamjena za bliskog prijatelja, terapeuta ili advokata. Iako može pružiti opšte savjete, nije mjesto za dijeljenje duboko ličnih problema, porodičnih konflikata, tračeva, zdravstvenih dijagnoza ili drugih povjerljivih detalja.
Mnogi korisnici zaborave da s druge strane ne postoji stvarna osoba koja može preuzeti odgovornost ili garantovati povjerljivost u tradicionalnom smislu. Ako govorite o ličnim temama, učinite to na opštem nivou i bez navođenja imena, adresa ili drugih konkretnih podataka.
Na primjer, umjesto da napišete: “Moj brat Marko iz Sarajeva ima problem s…”, možete pitati: “Kako pomoći članu porodice koji ima problem s…”. Razlika je mala, ali važna.
-
Poslovne i povjerljive informacije
Poseban oprez potreban je u poslovnom okruženju. Iako je primamljivo koristiti AI za sastavljanje ugovora, poslovnih ponuda ili internih dokumenata, unos povjerljivih podataka može predstavljati rizik.
To uključuje informacije o patentima, prototipovima, planovima razvoja, finansijskim izvještajima, listama klijenata i internim strategijama. Upravo zbog toga mnoge kompanije ograničavaju ili potpuno zabranjuju korištenje AI alata na službenim uređajima.
Ako koristite chatbot u poslovne svrhe, držite se opštih formulacija i izbjegavajte konkretne brojke, imena klijenata ili detalje koji nisu javno dostupni.
-
Neprimjereni i rizični upiti
Čak i kada je nešto zamišljeno kao šala, određeni upiti mogu biti problematični. Pitanja koja uključuju nasilje, prijetnje ili ilegalne radnje mogu biti automatski označena kao sumnjiva.
Na primjer, formulacije poput “kako se riješiti nekoga zauvijek” ili slične provokativne rečenice, čak i u šali, mogu izazvati neželjenu pažnju sistema. Bolje je izbjegavati takve eksperimente i držati se ozbiljnih i konstruktivnih tema.
Internet ne zaboravlja lako, a digitalni tragovi ponekad ostaju duže nego što mislimo.
-
Zdravstveni podaci i medicinske teme
Sve više ljudi koristi AI kao zamjenu za pretraživače i traži savjete o simptomima, terapijama ili vježbama. Nije sporno postaviti opšte pitanje, ali treba biti oprezan s dijeljenjem ličnih medicinskih podataka.
Umjesto detaljnog opisa lične istorije bolesti s imenom i prezimenom, bolje je postaviti neutralno pitanje poput: “Koje su preporučene vježbe za osobu u tridesetim godinama s problemom išijasa?” Tako dobijate informativan odgovor, ali bez otkrivanja identiteta.
Važno je zapamtiti i da AI nije ljekar. Informacije koje pruža mogu biti korisne za opšte razumijevanje, ali ne zamjenjuju stručni pregled i savjet zdravstvenog radnika.
Prije nego što bilo šta unesete u razgovor s AI modelom, postavite sebi jednostavno pitanje: da li bih bio miran kada bi ovaj upit postao javan? Ako postoji i najmanja sumnja, bolje je zadržati informaciju za sebe. Oprez u digitalnom prostoru danas je jednako važan kao i oprez u stvarnom svijetu.
