Simptomi demencije sa kojom se borila Rada Đuričin: Ovako izgleda početak bolesti

Kako starimo, demencija postaje sve veća mogućnost zavisno od toga kakva nam je porodična historija bolesti, genetika i da li se pazimo kroz život. Danas otkrivamo kako je demencija zahvatila slavnu glumicu.

• U rujnu prošle godine preminula je poznata srpska glumica Rada Đuričin, koju su proslavili brojni nastupi u televizijskim serijama. Zanimljivo je da je Rada bolovala od demencije, što je bio prvi znak njene osnovne bolesti.

Njezina borba s demencijom zahtijevala je nekoliko godina hospitalizacije jer se nije mogla sama brinuti za sebe. Slavna glumica Rada Đuričin preminula je u 91. godini života, ostavivši za sobom izuzetno nasljeđe u srbijanskom kazalištu i televiziji, gdje je napredovala kako u nastupima uživo, tako i u televizijskim ulogama.

Tijekom života glumica je izdržala dugotrajnu borbu s demencijom koja je zahtijevala stalan liječnički nadzor i odgovarajuće liječenje raznih zdravstvenih problema. Prema pisanju Informera, izvor upoznat sa poznatom glumicom otkrio je da je nakon Radine hospitalizacije potvrđeno da boluje od jednog oblika demencije koji zahtijeva stalni nadzor.

Donedavno je primala pomoć od njegovatelja koji je ispunjavao njezine zahtjeve; no zbog pogoršanja stanja bila je potrebna hospitalizacija radi pojačanog liječničkog nadzora. Rada Đuričin diplomirala je književnost i glumu. Svoje akademsko bavljenje na FDU završila je uz vršnjake kao što su Nikola Simić, Ružica Sokić i Velimir Bata Živojinović. Njezin umjetnički doprinos nagrađen je nagradom Zlatni puran za životno djelo.

• Kroz svoju zapaženu karijeru igrala je u raznim filmovima i televizijskim serijama, uključujući “Selo gori, a baba se češlja”, “Tajne vinove loze”, “Miris kiše na Balkanu” i “Rat”. Među raznim temama postavlja se značajno pitanje:

Je li gubitak pamćenja rani znak demencije? Ključno je napomenuti da se gubitak pamćenja obično ne smatra početnim simptomom ovog stanja. Problemi s pamćenjem koji ostaju stabilni najmanje šest mjeseci i ne ometaju svakodnevne zadatke ili profesionalne obveze općenito nisu pokazatelji demencije.

Nasuprot tome, povećanje oštećenja pamćenja koje dovodi do poteškoća zahtijeva liječničku procjenu. Pojava demencije može biti obilježena atipičnim promjenama u ponašanju za koje se čini da su u suprotnosti s uobičajenim ponašanjem pojedinca, što često primjećuju osobe u njihovoj neposrednoj okolini.

U početku mogu biti prisutni znakovi poremećaja koji utječu na govor, regulaciju kretanja, orijentaciju, pažnju, kogniciju i razne druge cerebralne funkcije. Postupak procjene uključuje neurološke i psihijatrijske procjene, neneuropsihološke procjene, relevantne laboratorijske pretrage krvi, snimanje mozga ili magnetsku rezonanciju, uz sve daljnje potrebne preglede.

Bitno je identificirati točan tip demencije, jer to određivanje zahtijeva prilagođeni pristup liječenju. Koji elementi igraju ulogu u nastanku demencije? Ovo stanje proizlazi iz mnoštva moždanih poremećaja i bolesti, koje zahvaćaju otprilike 150 drugih organa i tkiva, što kulminira degeneracijom živčanih stanica (neurona).

S obzirom na to da je regeneracija tih stanica gotovo nemoguća, većina ovih stanja rezultira postupnim pogoršanjem tijekom vremena u trima priznatim domenama demencije: kognitivne funkcije, ponašanja i svakodnevnih životnih aktivnosti. Najraširenije vrste demencije su Alzheimerova bolest i vaskularna demencija.

• Kako bismo se malo osigurali kroz život od strane ovih bolesti, važno je da radimo na tome da je naš mozak stalno u funkciji kroz čitanje, učenje novih vještina, jezika i drugih mentalne aktivnosti.