Pomjeranje sata da se sačuva više dnevne svjetlosti tokom zime je uvedeno od strane Amerikanaca i iako mnogi ne žele da slijede više ovaj postupak, i dalje nastavljamo s tim. Danas vam otkrivamo kako to ove godine funkcioniše.
- 2025. godina uvodi nova podešavanja sata, zbog čega je nužno pomicanje kazaljki na satu prema utvrđenim propisima. Ovaj dvogodišnji prijelaz, koji se događa svakog proljeća i jeseni, izazvao je značajne diskurse o njegovoj nužnosti, svrsi i mogućem prekidu.
Dok su se rasprave oko ukidanja ove prakse pojavile prethodnih godina, 2025. ponovno ćemo svjedočiti pomicanju sata dva puta godišnje – prvi put u proljeće, a zatim u jesen. U 2025. ljetno računanje vremena počet će 30. ožujka, kada će se satovi pomaknuti za jedan sat unaprijed u 2:00 ujutro, što će rezultirati trenutnim podešavanjem na 3:00 ujutro.
Ova će promjena utjecati na naše dnevne rasporede, jer rezultirat će gubitkom jednog sata sna; međutim, također će pružiti prednost produženih večeri i veće dnevne svjetlosti. U nedjelju, 26. listopada 2025. u 03:00 sata kazaljke će se pomaknuti za jedan sat, što će omogućiti dodatni sat odmora; međutim, ova će prilagodba rezultirati kraćim danima.
Takve promjene nastavljaju predstavljati izazov za brojne pojedince jer utječu na naše rutine, fiziologiju i svakodnevni život. Podešavanje sata je uspostavljeno kako bi se optimiziralo korištenje dnevnog svjetla, posebno tijekom ljetnih mjeseci, dok je također cilj smanjiti potrošnju energije. Dok su ranije studije tvrdile da ova praksa dovodi do značajnog smanjenja troškova energije, suvremenija istraživanja pokazuju da su stvarne uštede prilično ograničene.
Unatoč tome, brojne zemlje, uključujući i one unutar Europske unije, ustraju u primjeni ove prilagodbe vremena jer je to postala standardna praksa. Europska unija je 2018. godine iznijela prijedlog za ukidanje sezonskog pomicanja sata; međutim, nedostatak konsenzusa među državama članicama spriječio je uspostavu standardiziranog vremena.
Shodno tome, praksa pomicanja sata ostat će na snazi barem do 2026. godine. Ne pokazuju sve nacije tendenciju mijenjanja vremenskih prilika. Rusija, Turska i Bjelorusija odlučile su se trajno uvesti ljetno računanje vremena, dok Island zbog svojih geografskih karakteristika ne zahtijeva nikakva podešavanja sata.
- Unutar Europske unije većina država članica nastavlja tradiciju pomicanja satova svake dvije godine, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, koja također poštuje ove promjene vremena. Čin podešavanja satova utječe ne samo na dnevne rutine, već i na naše fiziološko zdravlje.
Stručnjaci upozoravaju da takve promjene vremena mogu poremetiti biološke ritmove, što rezultira problemima poput umora, smanjene koncentracije i nesanice. Kako bi pomogli u procesu prilagodbe, stručnjaci preporučuju nekoliko strategija:
Postupno prilagodite raspored spavanja kako biste ga uskladili s novim vremenom, suzdržite se od konzumiranja kofeina i teških obroka nekoliko sati prije spavanja i iskoristite prirodno dnevno svjetlo kako biste pomogli svom tijelu da se lakše privikne. Iako među mnogima postoji značajna želja za ukidanjem ove prakse, čini se da će se pomicanje sata održati unutar Europske unije u doglednoj budućnosti.
U nedostatku kolektivnog rješenja među državama članicama, trenutna praksa će se zadržati najmanje do 2026., kada bi se mogao postići konsenzus o nastavku ljetnog računanja vremena ili povratku na standardno vrijeme. Iako se čin podešavanja sata može činiti sporednim zadatkom, on nosi znatne implikacije na naše zdravlje, ponašanje i dnevne rutine.
- Godina 2025. uvest će nove promjene koje moramo prihvatiti. Unatoč raznim kritikama, satovi će se nastaviti pomicati svake dvije godine. Bitno je zabilježiti datume 30. ožujka i 26. listopada na svom kalendaru u pripremi za nadolazeće prilagodbe.