Ovo je tačna godina nakon koje kreće starenje. U nastavku teksta doznajte o kojim godinama je riječ. Godinama se smatralo da starenje dolazi tiho i ravnomjerno, gotovo neprimjetno iz godine u godinu. Međutim, savremena naučna istraživanja sve češće ruše tu pretpostavku. Prema novim podacima, ljudsko tijelo ne stari konstantnom brzinom, već prolazi kroz nagle faze promjena koje mogu ostaviti vidljive tragove, naročito na koži i licu. Bore, promjene tena, gubitak elastičnosti i opšti umor često se ne pojavljuju postepeno, već u kratkim vremenskim razmacima koji djeluju kao „skokovi“ u procesu starenja.
-
Naučni dokazi o naglim fazama starenja
Istraživanje objavljeno u avgustu 2024. godine donosi snažne dokaze koji potvrđuju da starenje nije linearan proces. Tim naučnika predvođen profesorom Majklom Snajderom sa Univerziteta Stenford analizirao je biološke promjene kod ljudi različitih životnih dobi. Rezultati su pokazali da postoje periodi u kojima se tijelo mijenja znatno brže nego inače.
Profesor Snajder istakao je da se posebno izražene promjene dešavaju između 44. i 60. godine života. U tom periodu dolazi do promjena koje su često vidljive na licu, ali i unutar organizma, kroz promjene u metabolizmu i radu vitalnih organa. Kako je sam naveo, postoje faze u životu kada se u relativno kratkom vremenu dogodi niz drastičnih bioloških promjena.
-
Šta se dešava unutar organizma
U okviru studije analizirano je čak 135.000 različitih molekula i mikroorganizama kod 108 dobrovoljaca starosti od 25 do 75 godina. Posebna pažnja posvećena je molekulima povezanim s kardiovaskularnim sistemom, metabolizmom i imunološkim odgovorom organizma.
Naučnici su ispitivali RNK, proteine, lipide, kao i mikrobiome crijeva, kože, nosa i usne šupljine. Uočeno je da tokom dva ključna životna perioda dolazi do značajnih promjena u količini i strukturi ovih molekula. Te promjene mogu objasniti zašto se u određenim godinama povećava rizik od srčanih bolesti, dijabetesa i drugih hroničnih stanja, ali i zašto koža tada gubi sjaj i čvrstoću.
-
Putovanja kao neočekivani saveznik protiv starenja
Zanimljiv pogled na proces starenja dolazi iz nove studije australijskog univerziteta Edit Kauan. Prema njihovim tvrdnjama, entropija, odnosno prirodni proces biološkog propadanja, može se usporiti redovnim putovanjima. Ideja se temelji na tome da nova okruženja, susreti s različitim ljudima i drugačiji životni ritam stimulišu mozak i tijelo.
Putovanja često podrazumijevaju kretanje, promjenu dnevne rutine i emocionalna iskustva, što može imati pozitivan efekat na mentalno i fizičko zdravlje. Izlaganje novim situacijama pomaže organizmu da ostane prilagodljiv, što se povezuje s boljim starenjem i sporijim opadanjem kognitivnih funkcija.
-
Svakodnevne navike koje utiču na biološku dob
Poznati gastroenterolog dr. Vil Bulsevic ukazao je na nekoliko jednostavnih, ali važnih navika koje mogu pomoći u očuvanju zdravlja tokom godina. Jedna od njih je redovno kretanje. Šetnje u prirodi i najmanje 30 minuta umjerene fizičke aktivnosti dnevno dokazano smanjuju nivo stresa, poboljšavaju raspoloženje i pozitivno utiču na probavni sistem.
Ishrana bogata vlaknima ima ključnu ulogu u dugovječnosti. Voće, povrće, pasulj i razne sjemenke pomažu u održavanju zdrave crijevne flore, pružaju dugotrajan osjećaj sitosti i stabilan nivo energije tokom dana. Studija iz 2022. godine pokazala je da osobe koje redovno konzumiraju vlakna imaju manji rizik od srčanih bolesti, određenih vrsta raka i drugih čestih uzroka prerane smrti.
-
Uticaj alkohola i ekrana na zdravlje
Stručnjaci upozoravaju i na štetne navike koje mogu ubrzati proces starenja. Česta konzumacija alkohola povezuje se s povećanim rizikom od srčanih oboljenja, oštećenja jetre, određenih vrsta raka i problema s pamćenjem. Čak i umjerene količine alkohola mogu dugoročno negativno uticati na zdravlje, naročito u srednjim i starijim godinama.
Takođe se preporučuje ograničavanje vremena provedenog ispred telefona, računara i televizora. Pretjerana izloženost ekranima može narušiti kvalitet sna, povećati nivo stresa i doprinijeti razvoju depresije. Umjesto toga, direktan kontakt s ljudima, razgovori i zajedničke aktivnosti imaju snažan pozitivan efekat na mentalno zdravlje.
-
San kao temelj regeneracije
Kvalitetan san ima ključnu ulogu u očuvanju zdravlja. Tokom sna tijelo se obnavlja, jača imunitet, reguliše rad srca i održava zdravlje kože. Nedostatak sna može dovesti do problema s koncentracijom, pamćenjem i smanjene produktivnosti, ali i do bržeg fizičkog propadanja. Istraživanja pokazuju da hronični manjak sna može ubrzati pojavu znakova starenja i povećati rizik od brojnih bolesti.
