Krvni ugrušci su poznati po svojoj opasnosti, jer mogu uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme poput moždanog ili srčanog udara, koji u nekim slučajevima mogu biti kobni. Danas otkrivamo više o ovome.
Posebno zabrinjavajuće je da osobe koje su preboljele COVID-19 mogu imati povećan rizik od ovih komplikacija zbog promjena u gustoći krvi. Osobe koje su se oporavile od infekcije SARS-CoV-2 često susreću se sa značajnim zdravstvenim problemima, iako je sam virus više prisutan u tijelu. Jedna od posljedica ove bolesti je povećana gustoća krvi, što može dovesti do ozbiljnih komplikacija.
- Simptomi kao što su glavobolja, vrtoglavica, trnci u prstima, bolovi u prsima ili otežano disanje mogu ukazivati na to da krv postaje pretjerano gusta i da ometa normalnu cirkulaciju.
Ovo stanje može rezultirati smanjenom protokom krvi do vitalnih organa, poput srca, mozga, bubrega i pluća, što povećava rizik od tromboze, infarkta miokarda, moždanog udara ili čak plućne embolije. Stoga je ključno redovito pratiti zdravlje krvi, posebno kod osoba koje su prebolele COVID-19, jer ova skupina ima veći rizik od ovih komplikacija.
Testovi poput D-dimera, koji otkriva povećanu koagulabilnost krvi, predstavljaju važan korak u prevenciji ovih problema. Dr. Svetlana Bychkova, istaknuta hematologinja iz Rusije, naglašava da je povećana gustoća krvi posebno izražena kod starijih osoba i onih koji su preboljeli COVID-19. Ipak, mnogi ljudi ne prepoznaju simptome ovog stanja ili ga podcjenjuju dok ne dođe do ozbiljnih komplikacija.
Najčešći znakovi uključuju glavobolje, vrtoglavicu, trnce u ekstremitetima i otežano disanje, što ukazuje na visoku viskoznost krvi koja ometa njezin protok kroz tijelo. Ako se ovo stanje ne prepozna na vrijeme, može dovesti do formiranja krvnih ugrušaka koji začepljuju krvne žile i uzrokuju opasne zdravstvene probleme.
Pored toga, povećana gustoća krvi može opteretiti organe poput bubrega i pluća, što dovodi do njihovog slabijeg funkcioniranja. Zbog ovih ozbiljnih implikacija, važno je da pojedinci koji su preboljeli COVID-19 budu svjesni potencijalnih rizika i podvrgnu se preventivnim pregledima kako bi se na vrijeme identificirali problemi.
Za procjenu stanja krvi koriste se različiti testovi, kao što je koagulogram, koji pruža sveobuhvatnu sliku sposobnosti zgrušavanja krvi. Test D-dimera također igra ključnu ulogu, jer otkriva povećane koncentracije produkata razgradnje fibrina, što može ukazivati na preaktivno zgrušavanje krvi. Dodatno, testovi poput PT (protrombinsko vrijeme) i APTT koriste se za procjenu brzine zgrušavanja krvi.
- Ako rezultati otkriju abnormalnosti, liječnik može propisati antikoagulanse ili druge medicinske intervencije kako bi se spriječile daljnje komplikacije. Preventivne mjere također su od velike važnosti.
Održavanje pravilne hidratacije unosom najmanje dva litra vode dnevno ključno je za sprečavanje povećanja gustoće krvi. Uravnotežena prehrana bogata omega-3 masnim kiselinama, antioksidansima i hranom koja podržava zdravlje krvnih žila također može pomoći.
Fizička aktivnost, poput hodanja, plivanja ili joge, poboljšava cirkulaciju krvi, dok sužavanje od pušenja i alkohola smanjuje rizik od tromboze i drugih problema. U slučajevima gdje postoji visoki rizik od povećane gustoće krvi, liječnik može preporučiti upotrebu aspirina ili drugih antikoagulansa kako bi se smanjila vjerojatnost formiranja krvnih ugrušaka.
Važno je napomenuti da simptomi poput glavobolje, vrtoglavice i bola u prsima ne bi trebali biti ignorirani, već treba odmah potražiti medicinsku pomoć. Brzo otkrivanje problema i pravovremena intervencija mogu spriječiti teške ishode, poput srčanog udara, moždanog udara ili plućne embolije.
Zadržavanje zdravog načina života, koji uključuje pravilnu prehranu, redovitu tjelesnu aktivnost i adekvatan unos tekućine, ključno je za dugoročno očuvanje zdravlja. Proaktivni pristup i redovne zdravstvene pretrage mogu biti presudni u prevenciji ozbiljnih komplikacija i osiguravanju boljeg kvaliteta života nakon oporavka od COVID-19.
