Ove dvije navike su glavni krivci za većinu karcinoma. O kojim navikama je riječ doznajte u nastavku teksta. Savremena medicina sve više pokazuje da rak nije uvijek neizbježna bolest. Iako se često doživljava kao nešto što dolazi iznenada i bez jasnog uzroka, brojna naučna istraživanja potvrđuju da na nastanak karcinoma u velikoj mjeri utiču faktori na koje se može djelovati. Nova analiza Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) donosi ohrabrujuće podatke i jasno ukazuje na to da bi se značajan dio slučajeva raka mogao spriječiti uz pravovremene mjere, promjene životnih navika i efikasnije javnozdravstvene politike.
Prema tim podacima, više od trećine svih slučajeva raka na globalnom nivou povezano je s uzrocima koji su promjenjivi. Drugim riječima, milioni ljudi širom svijeta svake godine obolijevaju od karcinoma koji se, barem djelimično, mogao izbjeći.
-
Globalni razmjeri problem
Tokom 2022. godine u svijetu je zabilježeno gotovo 19 miliona novih dijagnoza raka. Analiza SZO-a pokazala je da je oko 38 posto tih slučajeva povezano s 30 poznatih faktora rizika koji se mogu kontrolirati ili smanjiti. Među najčešćim oblicima bolesti koji se dovode u vezu s tim faktorima nalaze se rak pluća, rak želuca i rak grlića materice. Ove tri vrste karcinoma zajedno čine gotovo polovinu svih preventabilnih slučajeva raka.
Izabel Seržomataram, medicinska epidemiologinja SZO-a i glavna autorica analize, istakla je da se upravo u rješavanju ovih uzroka krije velika prilika za smanjenje globalnog opterećenja raka. Prema njenim riječima, fokus na prevenciju mogao bi spasiti ogroman broj života i smanjiti pritisak na zdravstvene sisteme.
-
Pušenje kao vodeći uzrok
Među svim promjenjivim faktorima rizika, pušenje se izdvaja kao najznačajniji. Tokom 2022. godine bilo je povezano s oko 15 posto svih novih slučajeva raka. Posebno zabrinjava podatak da je kod muškaraca taj udio bio znatno veći, čak 23 posto svih dijagnosticiranih karcinoma.
Duhanski proizvodi ne povećavaju samo rizik od raka pluća, već su povezani i s karcinomima usne šupljine, grla, jednjaka, mokraćne bešike i drugih organa. Uprkos tome, pušenje i dalje ostaje široko rasprostranjena navika u mnogim dijelovima svijeta, naročito u zemljama s nižim i srednjim prihodima.
-
Utjecaj zagađenja životne sredine
Osim ličnih navika, značajnu ulogu ima i okruženje u kojem ljudi žive. Zagađenje zraka prepoznato je kao važan faktor rizika, posebno kada je riječ o raku pluća. Njegov utjecaj, međutim, nije jednak u svim regijama.
U istočnoj Aziji, na primjer, oko 15 posto slučajeva raka pluća kod žena povezano je sa zagađenjem zraka. U sjevernoj Africi i zapadnoj Aziji situacija je drugačija, jer se procjenjuje da je oko 20 posto slučajeva raka pluća kod muškaraca posljedica dugotrajne izloženosti zagađenom zraku. Ovi podaci ukazuju na potrebu za snažnijim mjerama kontrole industrijskog zagađenja i poboljšanja kvaliteta zraka.
-
Alkohol i stil života
Konzumacija alkohola predstavlja drugi najvažniji promjenjivi faktor rizika vezan za stil života. Prema analizi, alkohol je bio odgovoran za 3,2 posto svih novih slučajeva raka, što odgovara broju od oko 700.000 oboljelih u jednoj godini. Alkohol se dovodi u vezu s karcinomima jetre, dojke, debelog crijeva i usne šupljine.
Pored alkohola, faktori poput visokog indeksa tjelesne mase, nedostatka fizičke aktivnosti i loše prehrane dodatno povećavaju rizik od razvoja malignih bolesti, posebno u urbanim sredinama.
-
Uloga infekcija i vakcinacije
Infekcije su bile povezane s približno 10 posto svih novih slučajeva raka. Kod žena se najveći broj preventabilnih karcinoma veže za visokorizični humani papiloma virus (HPV), koji može dovesti do raka grlića materice. Iako danas postoji efikasna vakcina protiv HPV-a, obuhvat vakcinacijom u mnogim zemljama i dalje je nedovoljan.
Rak želuca, koji je češći kod muškaraca, često se povezuje s kombinacijom pušenja i infekcija, naročito u sredinama s lošim sanitarnim uvjetima, nedostatkom čiste vode i lošim prehrambenim navikama.
-
Značaj preciznih podataka
Andre Ilbavi, voditelj tima SZO-a za kontrolu raka i koautor analize, naglasio je da proučavanje obrazaca među državama i različitim populacijskim grupama omogućava donošenje preciznijih odluka. Takvi podaci mogu pomoći vladama, zdravstvenim institucijama i pojedincima da djeluju prije nego što bolest uopće nastane.
