Sedam štetnih navika koje uništavaju vaše bubrege. U nastavku teksta doznajte koje su. Bubrezi su tihi radnici našeg tijela. Svakog dana filtriraju krv, uklanjaju toksine, regulišu ravnotežu vode i minerala, te pomažu u održavanju krvnog pritiska. Kad prestanu pravilno raditi, to se ne vidi odmah – ali posljedice mogu biti ozbiljne. Oštećenje bubrega remeti ravnotežu elektrolita, povećava rizik od srčanih bolesti, izaziva zadržavanje tečnosti i dovodi do trovanja organizma.
Na stanje bubrega snažno utiče naš svakodnevni način života. Često, nesvjesno, sami doprinosimo njihovom propadanju. Evo sedam uobičajenih navika koje postepeno oštećuju ovaj vitalni organ.
1. Pretjerano korištenje lijekova protiv bolova
Nesteroidni antiinflamatorni lijekovi (NSAID) poput ibuprofena ili diklofenaka koriste se olako, čak i bez konsultacije s ljekarom. Mnogi vjeruju da su bezopasni jer su dostupni bez recepta, ali česta upotreba može ozbiljno naštetiti bubrezima. Ovi lijekovi smanjuju protok krvi kroz bubrege i mogu oštetiti bubrežne kanaliće – sitne strukture odgovorne za filtraciju i vraćanje hranjivih tvari u krvotok.
Rizik je posebno visok kod starijih osoba, onih s hroničnim bolestima ili kod ljudi koji već imaju smanjen rad bubrega. Dugotrajno uzimanje ovih lijekova može dovesti do upale bubrega, pa čak i do hronične bubrežne insuficijencije.
2. Nedovoljno pijenje vode
Voda je osnovni saveznik zdravih bubrega. Kada ne pijemo dovoljno tečnosti, urin postaje gust i sadrži visoke koncentracije minerala i toksina, što povećava rizik od stvaranja bubrežnih kamenaca i infekcija urinarnog trakta.
Preporučeni dnevni unos vode kreće se između 1,5 i 2 litre, a kod fizičke aktivnosti ili toplog vremena i više. Nedostatak vode ne utiče samo na bubrege – dehidracija opterećuje srce, utiče na koncentraciju i energiju, te može izazvati glavobolje. Gust urin dodatno iritira sluznicu mokraćne bešike i mokraćne cijevi, što stvara uslove za razvoj bakterija.
3. Pretjerano konzumiranje alkohola
Alkohol ne pogađa samo jetru – on ozbiljno oštećuje i bubrege. Djeluje diuretički, što znači da povećava izlučivanje tečnosti i dovodi do dehidracije. Istovremeno podiže krvni pritisak, pa bubrezi moraju raditi pod većim opterećenjem.
Kod učestale konzumacije, alkohol uzrokuje i oštećenja jetre, zbog čega bubrezi moraju dodatno čistiti organizam od toksina. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), ne postoji sigurna količina alkohola – svaka doza može biti štetna. Posebno je rizično prelaziti četiri jedinice dnevno kod muškaraca i dvije kod žena, jer se tada rizik od trajnog oštećenja bubrega naglo povećava.
4. Pušenje cigareta
Pušenje utiče na gotovo svaki organ u tijelu, pa ni bubrezi nisu izuzetak. Nikotin i brojni toksini iz dima izazivaju oksidativni stres i oštećenje krvnih sudova, uključujući i one u bubrezima.
Kod pušača se češće javlja povišen krvni pritisak i smanjen dotok krvi u tkiva bubrega. Dugoročno, to dovodi do smanjenja njihove funkcije i povećava rizik od bubrežnog karcinoma. Prestankom pušenja, funkcija bubrega se s vremenom može djelimično oporaviti, što pokazuje koliko je važno prekinuti ovu naviku.
5. Prekomjeran unos kalorija i gojaznost
Gojaznost ne opterećuje samo srce i zglobove – ona direktno utiče i na bubrege. Povećana tjelesna težina dovodi do pojačanog protoka plazme kroz bubrege i povećanog glomerularnog filtriranja. Na prvi pogled to može izgledati kao pojačana funkcija, ali dugoročno vodi do oštećenja filtera u bubrezima i pojave proteina u urinu.
Adolescenti s prekomjernom težinom već u ranim godinama pokazuju znakove bubrežnog stresa. Gojaznost je i glavni faktor rizika za dijabetes tipa 2 i hipertenziju, a oba stanja su među vodećim uzrocima hronične bubrežne bolesti.
Zdrava ishrana, kontrola porcija i redovno kretanje – makar šetnja ili vožnja bicikla – znatno smanjuju rizik od oštećenja.
6. Neuravnotežena i prerađena ishrana
Hrana koju jedemo direktno utiče na zdravlje bubrega. Visokoprerađeni proizvodi – poput mesnih prerađevina, kobasica, grickalica, slatkiša i konzervirane hrane – sadrže velike količine natrijuma, šećera i zasićenih masti.
Previše natrijuma narušava delikatnu ravnotežu između natrija i kalijuma u tijelu, što remeti rad srca i bubrega. Dugoročno, to može uzrokovati povišen krvni pritisak i zadržavanje tečnosti.
Studije pokazuju da osobe koje često jedu visokoprerađenu hranu imaju i do 24% veći rizik od bolesti bubrega. Zamjena ovih namirnica svježim voćem, povrćem, integralnim žitaricama i prirodnim proteinima najbolji je način da se bubrezi zaštite.
7. Nedostatak sna i loš ritam odmora
San nije luksuz nego biološka potreba. Tokom noći organizam se obnavlja, a bubrezi prolaze kroz važne procese filtracije i regulacije hormona.
Kada spavamo manje od šest sati ili se često budimo, tijelo ulazi u stanje stresa. To povećava krvni pritisak, remeti metabolizam i može pogoršati funkciju bubrega. Dugotrajni manjak sna povezuje se s razvojem hipertenzije i srčanih bolesti, što dodatno povećava rizik od hronične bubrežne insuficijencije.
