Ako vam trnu prsti, to može da znači nekoliko stvari, a ovo je uzrok. O čemu je riječ doznajte u nastavku teksta. Osjećaj trnjenja u prstima mnogi su doživjeli barem jednom. Ponekad se javi nakon što predugo sjedimo na ruci ili držimo telefon u istom položaju. Međutim, ako se taj osjećaj ponavlja, traje duže nego što bi trebao ili se javlja bez jasnog razloga, vrijedi obratiti pažnju. Tijelo nam često šalje signale prije nego što se razvije ozbiljniji problem, a trnci u prstima mogu biti jedan od tih signala.
Neki ljudi opisuju taj osjećaj kao blago peckanje, drugi kao utrnulost ili slabost u šaci. Iako u velikom broju slučajeva nije riječ o hitnom stanju, učestali ili dugotrajni simptomi zahtijevaju dodatno praćenje. Važno je razumjeti moguće uzroke i znati kada je vrijeme za stručni pregled.
-
Problemi s cirkulacijom kao čest uzrok
Jedan od najčešćih razloga za trnce u prstima jeste slabija cirkulacija. Kada krv ne dolazi u dovoljnim količinama do šaka i prstiju, može se javiti osjećaj utrnulosti ili hladnoće. To se često događa kada dugo sjedimo u istom položaju, posebno ako su ruke savijene ili pod pritiskom.
Ljudi koji rade za računarom satima bez pauze često primijete ove simptome. Nepravilno držanje, naslanjanje na laktove ili držanje ruku iznad nivoa srca može privremeno usporiti protok krvi. U takvim situacijama, promjena položaja i kratko istezanje obično brzo ublaže tegobe.
Ipak, ako se problem javlja često i bez jasnog razloga, može ukazivati na poremećaj cirkulacije koji zahtijeva dodatne pretrage.
-
Pritisak na živce i sindrom karpalnog tunela
Još jedan čest uzrok trnaca je pritisak na živce u području šake ili zgloba. Najpoznatiji primjer je sindrom karpalnog tunela, stanje koje nastaje kada se srednji živac u zglobu šake stisne. Osobe koje obavljaju ponavljajuće pokrete, poput tipkanja, sviranja instrumenta ili rada na pokretnoj traci, izložene su većem riziku.
Simptomi se najčešće javljaju u palcu, kažiprstu i srednjem prstu. Osim trnaca, može se pojaviti bol, slabost u šaci ili ispadanje predmeta iz ruke. U početnoj fazi tegobe su blage i povremene, ali bez liječenja mogu postati trajne.
U takvim slučajevima važno je reagovati na vrijeme. Fizikalna terapija, nošenje ortoza ili prilagođavanje radnog prostora često mogu značajno ublažiti simptome.
-
Hronične bolesti koje oštećuju živce
Ponekad trnci u prstima nisu povezani samo s položajem tijela ili opterećenjem, već s ozbiljnijim zdravstvenim stanjima. Dijabetes je jedan od najčešćih uzroka oštećenja perifernih živaca. Kod osoba s dugotrajnim povišenim šećerom u krvi može se razviti neuropatija, stanje koje uzrokuje trnjenje, peckanje i gubitak osjeta u šakama i stopalima.
Slično tome, određene neurološke bolesti, poput multiple skleroze, mogu imati trnce kao jedan od ranih simptoma. U tim situacijama simptomi su često praćeni drugim znakovima, poput slabosti, problema s ravnotežom ili promjena vida.
Nedostatak vitamina, posebno vitamina B12, također može dovesti do oštećenja živaca. Osobe koje se nepravilno hrane ili imaju poremećaje apsorpcije hranjivih tvari podložnije su ovakvim problemima. U tom slučaju jednostavna krvna pretraga može otkriti uzrok, a terapija vitaminima često daje dobre rezultate.
-
Uticaj stresa i napetosti
Mnogi zanemaruju povezanost između emocionalnog stresa i fizičkih simptoma. Kada smo pod dugotrajnim pritiskom, tijelo reaguje napetošću mišića i promjenama u disanju. Ubrzano i plitko disanje može uticati na nivo kisika i ugljen-dioksida u krvi, što ponekad izaziva osjećaj trnjenja u prstima.
Osobe koje su sklone anksioznosti mogu primijetiti da se trnci javljaju u trenucima pojačane napetosti. U takvim situacijama, simptomi se često povlače kada se osoba smiri.
Tehnike opuštanja, poput sporog i dubokog disanja, lagane fizičke aktivnosti ili kratkih pauza tokom dana, mogu pomoći u smanjenju ovih tegoba. Ako su simptomi povezani sa stresom, rad na upravljanju emocijama može imati značajan učinak na cjelokupno zdravlje.
-
Šta možete učiniti da smanjite rizik
Promjene u svakodnevnim navikama često igraju ključnu ulogu u prevenciji. Redovno kretanje poboljšava cirkulaciju i smanjuje pritisak na živce. Jednostavne vježbe istezanja šaka i ramena mogu se raditi i tokom radnog dana, bez posebne opreme.
Obratite pažnju na radni prostor. Stolica treba pružati potporu leđima, a tastatura i miš trebaju biti postavljeni tako da zglobovi ostanu u prirodnom položaju. Male prilagodbe mogu napraviti veliku razliku.
Ishrana je također važna. Namirnice bogate vitaminima B grupe, magnezijem i kalijem podržavaju zdravlje živčanog sistema. Orašasti plodovi, mahunarke, zeleno lisnato povrće i cjelovite žitarice dobar su izbor.
Prestanak pušenja i umjerena konzumacija kofeina doprinose boljoj cirkulaciji. Dovoljan unos tečnosti pomaže održavanju normalne funkcije organizma, uključujući krvne sudove i živce.
-
Kada je vrijeme za ljekarski pregled
Ako se trnci javljaju često, traju duže vrijeme ili su praćeni bolom, slabošću ili gubitkom osjeta, ne treba odgađati posjetu ljekaru. Posebno je važno reagovati ako se simptomi pojave iznenada ili zahvataju samo jednu stranu tijela.
Ljekar može preporučiti dodatne pretrage, poput krvnih analiza, neuroloških testova ili snimanja, kako bi se utvrdio tačan uzrok. Rano otkrivanje problema povećava šanse za uspješno liječenje i smanjuje rizik od trajnih oštećenja.
Praćenje vlastitog tijela i reagovanje na promjene najbolji su način očuvanja zdravlja. Trnci u prstima ponekad su prolazni i bezazleni, ali u određenim situacijama mogu biti prvi znak da organizmu treba dodatna pažnja.
