Centar naše svakodnevice je srce. Rad srca je tih, neprimjetan dok sve ide kako treba. No kad nešto krene po zlu, tijelo brzo reagira. Signali dolaze u obliku boli u prsima, vrtoglavice, preskakanja otkucaja ili čak gubitka svijesti. Ove pojave mogu biti alarm za ozbiljne probleme s cirkulacijom i radom srca, koji, ako se ne prepoznaju na vrijeme, mogu dovesti do trajnih posljedica za mozak i ostatak tijela.
-
Srce i mozak: opasna veza
Jedan od najdramatičnijih simptoma srčanih smetnji je gubitak svijesti. Kada dođe do prekida dotoka kisika u mozak, tijelo brzo reagira – osoba pada u nesvijest. Taj gubitak može trajati od trideset sekundi do nekoliko minuta. U težim slučajevima, ako dotok kisika ne bude obnovljen u kratkom roku, dolazi do ozbiljnog i često nepovratnog oštećenja mozga.
Kardiolog dr. Goran Popović ističe da ovo nije rijetkost. U emisiji “Uranki” na televiziji K1 govorio je o najčešćim srčanim poremećajima, kada treba posjetiti kardiologa, ali i o tome može li tahikardija dovesti do moždanog udara. Naglašava da su upravo zatajenja srca ono s čime se liječnici najčešće susreću.
-
Palpitacije nisu uvijek znak opasnosti
Preskakanje srca, ubrzan ritam ili osjećaj da “nešto nije u redu” mnoge natjera da potraže pomoć. No nije svaka palpitacija opasna. Srce može na trenutke raditi nepravilno iz različitih razloga – stres, umor, poremećaji u prehrani ili hormonske promjene.
“Srce zna ‘poskočiti’ ili preskočiti otkucaj kada se nađe pod opterećenjem. To se može dogoditi i u sasvim zdravom organizmu”, objasnio je dr. Popović. Osjećaji koje ljudi opisuju variraju – netko osjeti da srce titra, drugi da zastaje, treći doživi vrtoglavicu ili čak nesvjesticu, a krvni tlak može ostati stabilan, što ukazuje da je srce u nekom trenutku nakratko stalo s radom.
-
Panika pogoršava stanje
U trenucima kada se osjete simptomi, panika samo pogoršava situaciju. Dr. Popović savjetuje da osoba, ako primijeti znakove slabosti ili nesvjestice, odmah sjedne. To može spriječiti ozbiljnije ozljede pri padu. “Treba sačuvati prisebnost, a okolinu upozoriti da pozove hitnu pomoć. To nikako ne treba ignorirati”, poručuje liječnik.
-
Tahikardija: više od brzog pulsa
Tahikardija označava ubrzani rad srca, koji može izazvati osjećaj kao da će srce “iskočiti iz prsa”. U kombinaciji s tjeskobom, situacija se dodatno pogoršava zbog adrenalinskog odgovora tijela. “U takvim trenucima korisno je duboko udahnuti nekoliko puta i ne zadržavati dah – to pomaže srcu da se smiri”, rekao je dr. Popović.
Uzrok tahikardije nije uvijek očit. Može nastati uslijed straha, ali i zbog brojnih fizioloških čimbenika. Prebrza konzumacija hrane, uzimanje velikih zalogaja i prejedanje mogu stimulirati autonomni živčani sustav. Time dolazi do usporavanja rada srca, što može izazvati vrtoglavicu ili osjećaj nepravilnog rada srca, osobito kod ljudi s hernijom dijafragme. U takvim slučajevima, uzrok je više gastroenterološki nego kardiološki.
-
Srčani ritam i poremećaji cirkulacije
Ubrzani otkucaji često su nepravilni, što upućuje na aritmiju. Kada pretklijetke i srčane komore ne rade sinkronizirano, dolazi do problema u protoku krvi – i unutar srca i prema ostatku tijela. Posljedice mogu biti malaksalost, slabost, kratak dah i osjećaj potpune iscrpljenosti.
Iako se neki slučajevi mogu pripisati stresu, to nije univerzalno pravilo. Tahikardija često prati stanja poput pojačane funkcije štitnjače, anemije i povišene tjelesne temperature. Čak i obična virusna infekcija može izazvati ubrzan rad srca. “U takvim slučajevima tahikardija nije bolest, nego simptom”, naglašava dr. Popović.
-
Što se događa kada mozak ostane bez kisika?
Kod pojedinaca koji imaju problema s nepravilnim radom srca – poput usporenih otkucaja ili produženih pauza između otkucaja – mozak može ostati bez kisika. Ako se uz to javi i suženje krvnih žila zbog nakupljenog kolesterola, povećava se rizik od ishemije – stanja koje može ostaviti ozbiljne posljedice po mentalne i motoričke funkcije.
