Jedna od najomiljenijih povrtarskih kultura je paradajz, ali i jedna od zahtjevnijih kada je u pitanju zalivanje. Bilo da ga uzgajate u bašti za lične potrebe ili u većem obimu za prodaju, pravilna hidratacija biljke igra ključnu ulogu u prinosu i kvalitetu plodova. Prava mjera vode može da znači razliku između bogate berbe i lošeg roda. Ipak, pitanje “koliko često zalivati paradajz?” nema jednostavan odgovor — zavisi od vrste, namjene, uslova zemljišta i faze razvoja biljke.
-
Korijenov sistem i početni razvoj
Paradajz ima dubok korijenov sistem koji u zemljištima dobrih osobina i odgovarajuće vlažnosti može dostići i do 1,5 metar dubine. Maksimalni razvoj korijena dešava se otprilike 60 dana nakon rasađivanja. Upravo zbog toga paradajz može izvući vlagu iz dubljih slojeva, ali to ne znači da navodnjavanje nije važno.
Biljka cvjeta postepeno, počevši od donjih djelova prema vrhu. Ovo postepeno cvjetanje zahtijeva prilagođeno zalivanje kako bi se izbjeglo opadanje cvjetova i poboljšalo zametanje plodova.
-
Prilagođavanje zalivanja – salatni vs. industrijski paradajz
Navodnjavanje se razlikuje u zavisnosti od krajnje namjene ploda. Za salatni paradajz, najbolji prinosi se postižu češćim zalivanjima manjim količinama vode. Suprotno tome, paradajz koji se koristi za industrijsku preradu i mašinsku berbu bolje reaguje na obilna, ali rjeđa zalivanja. U tom slučaju, posljednje zalivanje se obavlja dosta prije početka berbe kako bi se poboljšala čvrstoća i konzistentnost plodova.
-
Kritične faze za zalivanje
Paradajz je posebno osjetljiv na nedostatak vode u tri ključna perioda:
- Odmah nakon rasađivanja
- U fazi cvjetanja (nedostatak vode može izazvati opadanje cvjetova)
- Tokom formiranja i rasta plodova
Upravo u tim fazama treba obratiti posebnu pažnju na vlažnost zemljišta i osigurati optimalne uslove za razvoj.
-
Greške pri navodnjavanju
Prekomjerno zalivanje, naročito u fazi cvjetanja, može imati negativan efekat. Umjesto povećanja prinosa, dolazi do pojačanog vegetativnog rasta, smanjenja zametanja plodova i produženog sazrijevanja. Biljke mogu izgledati bujno, ali sa manje plodova.
Zemljište bi trebalo zadržavati oko 80% poljskog vodnog kapaciteta (PVK), a najviše vode biljka koristi iz sloja dubine 50–70 cm. Kada se potroši više od 60% pristupačne vode iz ovog sloja, rast se značajno usporava. Ukupna potreba za vodom tokom cijele vegetacije iznosi oko 400–600 mm.
-
Režim zalivanja tokom vegetacije
Prvo zalivanje treba obaviti već prilikom rasađivanja. Sljedeće se vrši nakon 3–5 dana, naročito ako se popunjavaju prazna mjesta. U tom periodu norma iznosi do 30 mm, u zavisnosti od vlažnosti zemljišta.
Nakon što se rasad primi, preporučuje se da se zalivanje obustavi na 10–15 dana, kako bi se podstakao razvoj korijenovog sistema. Dalja vegetaciona zalivanja se sprovode u turnusima — prije pojave prvih plodova svakih 8–12 dana, a kasnije svakih 5–10 dana, u zavisnosti od vremenskih uslova i tipa zemljišta.
Kod sorti koje se beru više puta, preporučuje se da se zalivanje vrši nakon svake berbe.
-
Vlažnost zemljišta i tok dozrijevanja
U fazi formiranja cvjetnih zametaka korisno je održavati niži nivo vlažnosti. Međutim, nakon pojave plodova, zemljište mora biti vlažnije. U fazi tehnološkog dozrijevanja, važno je izbjeći preveliku i nepravilnu vlažnost jer to može dovesti do pucanja plodova i gubitka tržišne vrijednosti.
Tehnički minimum vlažnosti zemljišta prije plodonošenja je 70% PVK, a poslije toga treba održavati oko 80% PVK do dubine 50–70 cm.
-
Tehnike navodnjavanja i preporučene norme
Zavisno od mogućnosti i tipa proizvodnje, mogu se koristiti različite metode navodnjavanja: brazdama, orošavanjem, mikrokišenjem, sistemom kap po kap ili subirigacijom.
Zalivne norme iznose 30–50 mm po navodnjavanju, dok ukupna norma navodnjavanja za cijeli ciklus iznosi između 250–300 mm. Optimalan izbor metode zavisi od veličine zasada, dostupnosti vode i tehničke opremljenosti proizvođača.
