Ako imate problema sa bubrezima tijelo vam šalje signale. U nastavku teksta doznajte koji su to signali. Bubrezi imaju jednu od najvažnijih uloga u očuvanju zdravlja organizma. Svakodnevno filtriraju krv, uklanjaju štetne materije i višak tečnosti, regulišu nivo elektrolita i učestvuju u kontroli krvnog pritiska. Osim toga, doprinose održavanju zdravlja kostiju i stvaranju crvenih krvnih zrnaca. Iako njihov rad često prolazi neprimijećeno, svaka promjena u njihovoj funkciji može se odraziti na cijeli organizam.
Problem je u tome što bolesti bubrega u početnim fazama često ne izazivaju jasne simptome. Prve tegobe mogu biti blage, nespecifične i lako se mogu zamijeniti s posljedicama nedostatka sna, stresa ili uobičajenog umora. Zbog toga mnogi ljudi ne obraćaju dovoljno pažnje na promjene koje se postepeno pojavljuju.
Postoje određeni znakovi koji mogu ukazivati na to da bubrezi ne obavljaju svoj posao kako bi trebalo. Njihovo prepoznavanje može pomoći da se na vrijeme potraži stručna pomoć, obave potrebne pretrage i spriječi dalje pogoršanje zdravstvenog stanja.
1. Stalan umor i nedostatak energije
Osjećaj umora nakon napornog dana sasvim je uobičajen. Međutim, ako iscrpljenost traje sedmicama, ne popravlja se nakon odmora i počinje ometati svakodnevne aktivnosti, važno je obratiti pažnju na moguće uzroke.
Bubrezi proizvode hormon eritropoetin, koji podstiče koštanu srž na stvaranje crvenih krvnih zrnaca. Kada njihova funkcija oslabi, proizvodnja ovog hormona može se smanjiti, što povećava rizik od anemije. Tada organizam dobija manje kisika, pa se javljaju slabost, malaksalost i smanjena izdržljivost.
Dodatni problem predstavlja nakupljanje otpadnih materija u krvi, što se može dogoditi kada bubrezi više ne filtriraju krv dovoljno efikasno.
Među mogućim simptomima su stalna pospanost, otežana koncentracija, vrtoglavica, bljedilo i nedostatak daha prilikom manjeg fizičkog napora. Ipak, umor može biti povezan i s brojnim drugim stanjima, zbog čega je za utvrđivanje uzroka potrebna medicinska procjena.
2. Oticanje stopala, nogu, šaka i lica
Jedan od znakova koji mogu pratiti smanjenu funkciju bubrega jeste zadržavanje tečnosti u organizmu. Zdravi bubrezi regulišu količinu vode i natrija, odnosno soli, koja se zadržava ili izlučuje putem mokraće.
Kada taj proces ne funkcioniše pravilno, višak tečnosti može se nakupljati u tkivima. Oticanje se najčešće primjećuje na stopalima, gležnjevima i potkoljenicama, ali se može pojaviti i na šakama, oko očiju ili na licu.
Neki ljudi primijete da im obuća postaje tijesna, da ostaju izraženi tragovi čarapa ili da im prstenje više ne odgovara. Otok može biti vidljiviji ujutro oko očiju ili nakon dužeg sjedenja i stajanja.
Zadržavanje tečnosti može biti praćeno povećanjem tjelesne težine u kratkom periodu i pogoršanjem krvnog pritiska. U težim slučajevima višak tečnosti može se nakupljati i u plućima, uzrokujući otežano disanje.
Oticanje, međutim, nije uvijek povezano s bubrezima. Može se javiti i zbog problema sa srcem, venama ili djelovanja određenih lijekova, pa je važno utvrditi pravi uzrok.
3. Promjene u mokrenju koje traju ili se ponavljaju
Mokraća može pružiti važne informacije o stanju mokraćnog sistema. Promjene u njenoj količini, boji, izgledu ili učestalosti mokrenja ponekad ukazuju na problem koji zahtijeva dodatno ispitivanje.
Jedan od mogućih znakova jeste češće mokrenje tokom noći, naročito ako se osoba ranije nije budila radi odlaska u toalet. Ova promjena može nastati kada bubrezi izgube dio sposobnosti koncentrisanja mokraće, ali može biti povezana i s drugim zdravstvenim stanjima.
Posebnu pažnju treba obratiti na mokraću koja se često i izrazito pjeni. To ponekad može ukazivati na prisustvo proteina u mokraći, što se naziva proteinurija. Proteini se u normalnim okolnostima zadržavaju u krvi, a njihovo pojačano izlučivanje može biti znak oštećenja bubrežnih filtera.
Crvenkasta, ružičasta ili tamnosmeđa mokraća može ukazivati na prisustvo krvi, mada promjenu boje mogu izazvati i određene namirnice ili lijekovi. Znatno smanjena količina mokraće također može biti razlog za zabrinutost.
Peckanje, bol i neugodan osjećaj tokom mokrenja češće su povezani s infekcijom mokraćnih puteva. Ako se uz njih pojave temperatura, zimica ili bol u predjelu leđa, potrebno je brzo potražiti medicinsku pomoć jer infekcija može zahvatiti bubrege.
4. Bol u predjelu leđa ili sa strane tijela
Bol u leđima čest je problem i najčešće je povezan s mišićima, kičmom ili dugotrajnim sjedenjem. Ipak, u određenim situacijama bol koji se javlja sa strane tijela, ispod rebara, može biti povezan s bubrezima.
Bol uzrokovan bubrežnim kamencem često je veoma intenzivan i može dolaziti u talasima. Može se širiti iz slabinskog predjela prema donjem dijelu stomaka ili preponama, a ponekad je praćen mučninom, povraćanjem i pojavom krvi u mokraći.
S druge strane, infekcija bubrega može izazvati bol u slabinama, povišenu temperaturu, zimicu, mučninu i opštu slabost. Takva kombinacija simptoma zahtijeva pravovremeni pregled i odgovarajuće liječenje.
Važno je znati da hronične bolesti bubrega često ne izazivaju nikakav bol. Zbog toga odsustvo bola ne znači da je funkcija bubrega uredna, kao što ni svaki bol u donjem dijelu leđa ne znači da postoji bubrežno oboljenje.
Iznenadan, veoma jak bol, naročito ako je praćen temperaturom, povraćanjem ili otežanim mokrenjem, zahtijeva hitnu medicinsku procjenu.
5. Suha koža i uporan svrab bez jasnog razloga
Promjene na koži ponekad mogu biti povezane s poremećajima rada bubrega, posebno u uznapredovalim fazama bolesti. Kada bubrezi ne uklanjaju otpadne materije i ne regulišu minerale dovoljno efikasno, dolazi do promjena u unutrašnjoj ravnoteži organizma.
Jedna od mogućih tegoba jeste dugotrajan svrab koji zahvata različite dijelove tijela. Može se javljati bez vidljivog osipa, biti izraženiji tokom noći i ometati kvalitet sna.
Koža može postati suha, gruba i osjetljiva, a u težim slučajevima stalno češanje može dovesti do iritacije i oštećenja kože.
Kod osoba s uznapredovalom hroničnom bubrežnom bolešću svrab može biti povezan s poremećajem ravnoteže kalcija i fosfata, ali i s drugim promjenama koje nastaju zbog slabijeg rada bubrega.
Ipak, slične tegobe mogu izazvati ekcem, alergije, suha klima, problemi sa štitnom žlijezdom ili bolesti jetre. Ako svrab dugo traje, nema očigledan uzrok ili je praćen drugim simptomima, preporučuje se pregled kod ljekara.
6. Povišen krvni pritisak i poteškoće s koncentracijom
Bubrezi i krvni pritisak povezani su na više načina. Bubrezi učestvuju u regulaciji količine tečnosti i soli u organizmu, kao i u radu sistema koji kontroliše sužavanje i širenje krvnih sudova.
Kada bubrezi ne funkcionišu pravilno, krvni pritisak može porasti. Istovremeno, dugotrajno nekontrolisan visok krvni pritisak oštećuje sitne krvne sudove u bubrezima i može dodatno pogoršati njihovu funkciju.
Ovaj začarani krug može se razvijati postepeno, bez jasnih upozoravajućih znakova. Zbog toga je važno redovno mjeriti krvni pritisak, čak i kada se osoba osjeća dobro.
Kod nekih osoba s uznapredovalom bubrežnom bolešću mogu se pojaviti poteškoće s koncentracijom, slabije pamćenje i osjećaj mentalne usporenosti. Ove tegobe mogu biti povezane s anemijom, poremećajima elektrolita ili nakupljanjem otpadnih materija u krvi.
Glavobolja, vrtoglavica i zujanje u ušima mogu pratiti različita zdravstvena stanja, ali nisu pouzdani pokazatelji bolesti bubrega. Visok krvni pritisak često ne izaziva nikakve simptome, pa su mjerenje i redovne kontrole pouzdaniji od oslanjanja na subjektivne tegobe.
-
Ko treba posebno voditi računa o zdravlju bubrega?
Iako se bubrežne bolesti mogu javiti kod osoba svih životnih dobi, određene grupe imaju povećan rizik od njihovog razvoja. Posebnu pažnju trebaju obratiti osobe koje imaju dijabetes, visok krvni pritisak ili bliske članove porodice s hroničnim bubrežnim oboljenjima.
Rizik može biti povećan i kod osoba s prekomjernom tjelesnom težinom, ponavljanim urinarnim infekcijama, bubrežnim kamencima ili određenim autoimunim bolestima. Dugotrajna ili česta upotreba pojedinih lijekova protiv bolova, naročito nesteroidnih antiinflamatornih lijekova, također može predstavljati rizik za bubrege, posebno kod osoba koje već imaju smanjenu bubrežnu funkciju.
Za procjenu zdravlja bubrega najčešće se koriste laboratorijske analize krvi i mokraće. Analiza krvi može uključivati mjerenje kreatinina i procjenu brzine glomerularne filtracije (eGFR), dok se analizom mokraće mogu otkriti albumin, proteini ili krv. Ultrazvuk bubrega radi se kada za to postoji medicinska indikacija.
Osobe koje imaju faktore rizika trebaju se posavjetovati s ljekarom o učestalosti kontrola. Ako se pojave izraženo smanjeno mokrenje, krv u mokraći, oticanje uz otežano disanje ili bol u slabinama praćen visokom temperaturom, ne treba odgađati traženje medicinske pomoći.
Napomena: Ovaj tekst služi isključivo u informativne svrhe i ne može zamijeniti pregled, dijagnostiku ili individualni savjet zdravstvenog radnika.
