U današnjem brzom svijetu, mnogi ljudi suočavaju se s izazovima vezanim uz odnose unutar porodice, posebno kada su u pitanju stariji članovi. Žene i muškarci u poznim godinama sve češće ostaju sami, dok njihova djeca žive svojim životima zaboravljajući na vrijednost porodične podrške. Danas otkrivamo jednu srceparajuću priču.
- Psiholozi su se pozabavili uobičajenim pitanjem: “Što treba poduzeti u starosti kada djeca nisu voljna brinuti se?” Osobe u kasnijim godinama često doživljavaju duboku usamljenost, što za njih postaje poseban izazov.
Dok djeca idu svojim putem, nije neuobičajeno da zanemare pogledati svoje ostarjele roditelje. Iskazi onih koji su se susreli s takvim okolnostima često su u suprotnosti sa smjernicama koje nude psiholozi. Primjer je žena od 67 godina koja živi sama, unatoč njenom zahtjevu da djeca dođu živjeti s njom, ali su oni to odbili.
Njezin je osjećaj usamljenosti postao vidljiv na društvenim mrežama, gdje je podijelila svoje jadikovanje kao starija osoba koja žudi za druženjem. Nakon ovog priznanja, pojavio se niz sličnih prikaza. Jedna žena od 68 godina rekla je da živi sama nakon što joj je suprug preminuo prije mnogo godina. Nastavila je raditi jer je posao jedina aktivnost koja joj ublažava dosadu.
- Međutim, posljednjih godina njeno postojanje postalo je mehaničko, lišeno radosti ili ispunjenja. Hobije nemaju, niti ih žele steći, jer se smatraju prestarima za takve aktivnosti.
Predložila je sinu da se preseli u njen veći stan, ali šogorica je bila protiv te ideje, vjerojatno radi udobnosti vlastitog prostora. Psiholozi nude korisne savjete za osobe u ovakvim situacijama. Prema riječima psihologinje Arine Lipkine, nepostojanje hobija i nedostatak motivacije za bavljenje novim aktivnostima može ukazivati na prisutnost depresije.
Stoga se starijim osobama preporučuje konzultiranje neurologa, psihologa ili psihoterapeuta. Stručnjaci su uvjereni da osobe od 67 godina ne bi trebale osjećati sebe kao stare. Umjesto fokusiranja na zajednički život s djecom, koje danas cijeni osobni prostor, žene i muškarci u kasnim godinama mogu istraživati nove mogućnosti. Mogu posjećivati lokalne događaje, istraživati dosad nedostupne lokacije i družiti se s drugim ljudima.
- Novo socijalno iskustvo ključno je za prevladavanje usamljenosti. Puno je štetnije kada se pojedinac ograniči na ograničenu rutinu, poput gledanja televizije, odlaska u teretanu i redovne kupovine.
Takve aktivnosti čine dane monotonim, doprinoseći osjećaju praznine i usamljenosti. U suvremenom društvu mogućnosti koje stoje na raspolaganju pojedincima svih dobnih skupina znatno su se proširile, pa ih nije mudro zanemariti. Dok se neki mogu odlučiti ponovno vjenčati u kasnijim godinama, drugi mogu otkriti potpuno nove interese i hobije.
Istovremeno, mladi imaju veliku odgovornost prema svojim roditeljima i unucima. Djeca i unuci mogu poduzeti sve potrebne korake kako bi osigurali da njihovi voljeni zadrže osjećaj zanimanja za život, čak i dok stare. To može uključivati organiziranje zajedničkih druženja, poticanje roditelja na uključivanje u društvene aktivnosti ili jednostavno redovito provoditi vrijeme s njima.
- Ključ je u tome da se stariji članovi obitelji osjećaju vrijednima i uključenima, umjesto da budu izolirani i zaboravljeni.
BONUS TEKST
Poznat po svom snažnom okusu i mirisu, češnjak je jedna od najstarijih ljekovitih biljaka, igra vitalnu ulogu u kulturnim praksama i prirodnim tradicijama liječenja diljem svijeta.
- S poviješću koja se proteže preko pet tisućljeća, češnjak je cijenjena ljekovita biljka koja potječe iz središnje Azije prije nego što je uveden u razne dijelove svijeta. Bogata hranjivim tvarima, jača imunitet i pruža niz zdravstvenih prednosti.
Glavni sastojak češnjaka, alicin, poznat je po svojim antibakterijskim, antivirusnim, antifungalnim i antiparazitnim svojstvima. U staroj egipatskoj kulturi češnjak je imao značajan značaj, smatran je svetom biljkom. Davali su ga robovima kako bi ojačali njihovu snagu i otpornost, a nalazili su ga i u grobnicama faraona.
U staroj Grčkoj i Rimu sportaši su prije natjecanja konzumirali češnjak, dok su ga vojnici konzumirali prije bitaka kako bi poboljšali izdržljivost, snagu i imunitet protiv bolesti. Do 6. stoljeća češnjak je stigao u Indiju i Kinu, gdje je stekao priznanje za svoje terapeutske kvalitete. Zbog svojih kulinarskih i ljekovitih blagodati, češnjak ostaje nezaobilazan element svakog domaćinstva i obroka.
Ima bitnu ulogu u prehrani, a djeluje kao začin za gotovo sva jela. U moderno doba mnogi ga ljudi smatraju prirodnim antibiotikom koji pomaže tijelu u borbi protiv raznih bolesti. Preporuča se redovita konzumacija u sirovom obliku, a neugodan zadah možete ublažiti sokom od limuna, jabuke, mente, mlijeka, žvakanjem zrna kave ili kombinacijom s maslinovim uljem.
