Stanivukoviću zasmetala zastava Armije RBiH. U nastavku teksta doznajte više. Odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine kojom je neustavnom proglašena zakonska odredba o zabrani javnog isticanja simbola Armije Republike Bosne i Hercegovine na području Republike Srpske izazvala je brojne političke reakcije. Među onima koji su izrazili nezadovoljstvo našli su se predsjednik Pokreta Sigurna Srpska (PSS) Draško Stanivuković i predstavnik Srpske demokratske stranke (SDS) Ognjen Bodiroga, koji smatraju da ovakva odluka dodatno produbljuje političke podjele u zemlji.
Njihove reakcije uslijedile su nakon što je Ustavni sud BiH 20. novembra utvrdio da određena zakonska rješenja Republike Srpske nisu u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine. Riječ je o odredbi kojom je javno isticanje, nošenje, prikazivanje ili promovisanje zastava, grbova i drugih obilježja Armije RBiH bilo definisano kao krivično djelo.

Sud je u obrazloženju svoje odluke ukazao na neusklađenost sporne odredbe s pravnim propisima koji regulišu upotrebu zvaničnih simbola i oznaka pripadnika Oružanih snaga Bosne i Hercegovine.
Odluka je ponovo otvorila raspravu o ratnim obilježjima, njihovom javnom isticanju i različitim tumačenjima ustavnih prava u Bosni i Hercegovini.
-
Stanivuković smatra da odluka predstavlja provokaciju
Draško Stanivuković izrazio je oštro protivljenje odluci Ustavnog suda, navodeći da ona, prema njegovom mišljenju, pokazuje nejednak pristup različitim nacionalnim simbolima u Bosni i Hercegovini.
Posebno je problematizirao odnos prema simbolima koji se povezuju sa srpskim narodom, upoređujući njihov pravni tretman s odlukom koja se odnosi na obilježja Armije Republike Bosne i Hercegovine.
U svojoj reakciji osvrnuo se i na pitanje kažnjavanja zbog pokazivanja tri prsta, tvrdeći da postoji očigledna nesrazmjera između odnosa institucija prema tom gestu i javnom isticanju zastava Armije RBiH.
Prema njegovom tumačenju, nastala je situacija u kojoj bi se obilježja Armije RBiH mogla javno pokazivati na različitim mjestima, uključujući svadbena slavlja, ulice, automobile i stambene objekte, dok bi pojedini gestovi povezani sa srpskim nacionalnim identitetom mogli biti predmet sankcionisanja.
Stanivuković smatra da takav pristup ne doprinosi međusobnom razumijevanju, nego dodatno podstiče nepovjerenje među narodima u Bosni i Hercegovini.
Istovremeno je podsjetio na ranije sporove u vezi s grbom, himnom i zastavom Republike Srpske, tvrdeći da su srpskom narodu tokom prethodnih godina osporavana određena obilježja nacionalnog identiteta.
U tom kontekstu ocijenio je da posljednja odluka predstavlja nastavak prakse koju smatra nepovoljnom po Republiku Srpsku.
-
Posebno mu zasmetao trenutak donošenja odluke
Jedan od elemenata na koje je Stanivuković posebno ukazao jeste vrijeme objavljivanja odluke Ustavnog suda BiH.
Naime, odluka je donesena neposredno uoči godišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma, dokumenta kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini i uspostavljen sadašnji ustavni okvir države.
Stanivuković smatra da ovaj datum ima posebnu simboličku težinu te da bi institucije upravo u tom periodu trebale slati poruke političke stabilnosti, ravnopravnosti i međusobnog uvažavanja.
Prema njegovim riječima, odluke koje izazivaju snažne reakcije među narodima ne doprinose atmosferi pomirenja.
Ocijenio je da se na ovaj način zanemaruju osjećanja dijela stanovništva Republike Srpske, posebno onih koji ratne simbole posmatraju kroz vlastita iskustva i stradanja tokom sukoba devedesetih godina.
Stanivuković je izrazio stav da institucije svojim djelovanjem trebaju doprinositi izgradnji povjerenja, umjesto da, kako tvrdi, ponovo otvaraju pitanja koja izazivaju duboke podjele.
Također je iznio niz kritika na račun dosadašnjeg rada Ustavnog suda BiH, navodeći da njegove odluke već duži period, prema njegovoj ocjeni, negativno utiču na položaj Republike Srpske.
Naglasio je da će politička organizacija koju predvodi nastaviti zastupati ustavnu poziciju Republike Srpske i interese srpskog naroda.
-
Bodiroga govori o pristrasnosti i različitim kriterijima
Kritike na račun Ustavnog suda BiH uputio je i Ognjen Bodiroga iz SDS-a, koji smatra da posljednja odluka predstavlja još jedan primjer neujednačenog odnosa prema nacionalnim i historijskim simbolima.

Bodiroga je ukazao na ranije odluke koje su se odnosile na obilježja Republike Srpske, posebno himnu „Bože pravde“ i grb s motivima dinastije Nemanjića.
Prema njegovom mišljenju, postoji očigledna razlika između načina na koji su tretirana ta obilježja i pristupa koji je Ustavni sud zauzeo prema zakonskoj zabrani isticanja simbola Armije RBiH.
Takav odnos opisao je kao primjenu različitih kriterija, tvrdeći da se prilikom odlučivanja o pitanjima koja su posebno osjetljiva za različite narode ne primjenjuju jednaki standardi.
Bodiroga je zbog toga doveo u pitanje nepristrasnost Ustavnog suda, smatrajući da njegove odluke dodatno narušavaju povjerenje dijela javnosti u ovu instituciju.
Njegova reakcija nije bila usmjerena samo na posljednju odluku nego i na način organizacije i funkcionisanja Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.
-
Ponovo otvoreno pitanje stranih sudija
Bodiroga je iskoristio ovu priliku da ponovo pokrene pitanje sastava Ustavnog suda BiH, posebno uloge troje međunarodnih sudija koji učestvuju u njegovom radu.
Smatra da je potrebno pristupiti izmjenama zakonskog okvira kojim bi se drugačije uredio sastav ove pravosudne institucije.
Njegov prijedlog podrazumijeva usvajanje novog zakona o Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine, kojim bi se omogućilo da mjesta međunarodnih sudija preuzmu domaće sudije.
Prema Bodiroginom stavu, takva promjena bila bi jedan od koraka ka drugačijem načinu odlučivanja o ustavnopravnim pitanjima.
Pitanje stranih sudija već duže vrijeme predstavlja jednu od tema političkih neslaganja u Bosni i Hercegovini, a posljednja odluka dodatno ga je vratila u središte rasprava.
Za razliku od Stanivukovića, koji je u svojoj reakciji najveći naglasak stavio na historijsku simboliku, položaj Republike Srpske i trenutak donošenja odluke, Bodiroga je posebno istakao potrebu za institucionalnim promjenama.
On smatra da bi upravo donošenje novog zakona o Ustavnom sudu BiH trebalo biti jedan od prioriteta u budućim političkim razgovorima o funkcionisanju državnih institucija.
Bodiroga je ponovio zahtjev da se pitanje međunarodnih sudija riješi kroz odgovarajuću zakonsku proceduru, uz njihovu zamjenu domaćim sudijama, što vidi kao neophodnu promjenu u organizaciji Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.









