Simptomi bolesti se često lako prepoznaju, ali ne znači da uvijek možemo sa sigurnošću pretpostaviti koja ih bolest tačno izaziva. Danas vam otkrivamo malo više o svemu tome.
- Osjećate li često simptome kao što su prehlada, začepljenost nosa, kihanje ili curenje nosa? Bolujete li od bakterijske upale grla, gljivične infekcije ili sinusitisa? Osim toga, osjećate li se često umorno, osjećate li bolove u tijelu ili ste podložniji bolestima?
Ako se identificirate s ovim simptomima, oni mogu ukazivati na kompromitirani imunološki sustav. Naš imunitet služi kao prirodni obrambeni mehanizam tijela protiv patogena, uključujući bakterije, viruse, gljivice i druge štetne mikroorganizme, čineći njegovo zdravlje vitalnim za naše opće dobro.
Stoga je bitno razumjeti funkcioniranje našeg imunološkog sustava, prepoznati čimbenike koji mogu umanjiti njegovu učinkovitost i istražiti metode za njeno jačanje, osiguravajući učinkovitu zaštitu od bolesti i potičući brži oporavak. Osobe s funkcionalnim poremećajima imuniteta mogu doživjeti smanjenje imunološkog odgovora, što može proizaći iz genetskih čimbenika, bolesti ili primjene određenih lijekova.
- Na primjer, neki pojedinci imaju genetsku predispoziciju za oslabljen imunitet i nakon postavljanja dijagnoze moraju se uključiti u specijalizirano liječenje pod vodstvom imunologa.
Nadalje, dugotrajno uzimanje određenih lijekova, uključujući one koji se propisuju za rak, HIV infekciju, virusni hepatitis, multiplu sklerozu ili poremećaje prehrane, može značajno oslabiti imunološki sustav. Tretmani poput kemoterapije, imunosupresiva ili antibiotika mogu povećati osjetljivost na ozbiljne zarazne bolesti, poput upale pluća, koja se često javlja kao komplikacija povezana s oslabljenim imunitetom.
Iako su genetske komponente značajne, za većinu pojedinaca ugroženi imunitet prvenstveno proizlazi iz štetnih životnih izbora koji nepovoljno utječu na učinkovitost tjelesnih obrambenih mehanizama. Kako bi se održao snažan imunitet, ključno je usvojiti zdrav način života i njegovati odgovarajuće navike.
Očuvanje naših obrambenih sposobnosti ovisi o čimbenicima kao što su prehrana, tjelesna aktivnost, san i mentalno blagostanje. Nažalost, kaotičan način života karakteriziran prekomjernim unosom alkohola, pušenjem, neadekvatnim spavanjem i lošim odabirom prehrane može potaknuti stanja koja ometaju pravilan rad našeg imunološkog sustava.
- Brojne dnevne prakse mogu nepovoljno utjecati na imunološku obranu tijela, od kojih su mnoge pod našom kontrolom. Posljedično, imamo priliku provoditi specifične mjere usmjerene na jačanje imunološkog sustava.
Za početak, pretjerana higijena, uključujući i kontinuiranu dezinfekciju ruku i površina, može oslabiti imunitet. Konkretno, uporno uništavanje mikroba kroz čišćenje može ugroziti zaštitnu barijeru kože, povećavajući tako našu osjetljivost na infekcije. Iako je temeljna higijena ključna, pretjerana uporaba dezinficijensa može dovesti do štetnih dugoročnih posljedica.
Održavanje osnovnih higijenskih postupaka je ključno, osobito kroz redovito pranje ruku nakon izlaganja javnim sredinama, interakcije s bolesnim osobama ili nakon korištenja zahoda. Nadalje, prostor u kojem se boravi treba stalno čistiti, dobro provjetravati i održavati u redu.
- Također je važno temeljito oprati voće i povrće, dok meso i ribu moraju biti adekvatno termički obrađeni kako bi se rizik od patogenih mikroorganizama sveo na minimum. Dugotrajni stres jedan je od najznačajnijih protivnika našeg imunološkog sustava.
Kronični stres, zajedno s dugotrajnom upalom unutar tijela, može ozbiljno narušiti imunološku funkciju. Sposobnost tijela da se bori protiv infekcija smanjuje se kako stres utječe na živčani i hormonalni sustav. Srećom, štetne učinke stresa možemo ublažiti različitim sredstvima, uključujući tjelesnu aktivnost, tehnike opuštanja, meditaciju, masažu i vrijeme provedeno u prirodnom okruženju.
S obzirom na blisku vezu između mentalnog zdravlja i imuniteta, bitno je dati prioritet emocionalnom blagostanju. Kako je rekao slovenski imunolog dr. Alojz Ihan, imunološki sustav suočava se s velikim izazovima kada se suoči s infekcijama, jer borba protiv patogena zahtijeva značajnu fizičku energiju i snagu.
- Da bi se organizam učinkovito nosio s infekcijom, poput gripe, neophodno je da tijelo posjeduje odgovarajuću fizičku izdržljivost, zajedno s funkcionalnim kapacitetom srca i pluća, te “rezervu” hranjivih tvari, uključujući vitamine i proteine.
Ti su resursi ključni za sintezu protutijela koja štite tijelo od virusa i bakterija. Unatoč tome, pojedincima koji su već umorni, pate od kroničnih bolesti ili su se nedavno oporavili od infekcije nedostaju ti bitni “resursi”, što onemogućuje sposobnost njihovog imunološkog sustava da brzo odgovori na nove prijetnje.
Posljedično, kompromitirani imunitet koji je posljedica iscrpljenosti, neadekvatne prehrane ili produljene bolesti može dovesti do produljenog trajanja infekcije i kašnjenja u oporavku. Pretjerana uporaba antibiotika može poremetiti ravnotežu našeg imunološkog sustava, što dovodi do razvoja otpornosti bakterija na te lijekove.
- Posljedično, učinkovitost antibiotika se smanjuje, što rezultira time da su tijelu potrebna sve dulja razdoblja da se oporavi od infekcija. Neadekvatna higijena ruku doprinosi izloženosti patogenima. Dugotrajni psihički stres iscrpljuje tjelesne resurse.
Fizički i psihički umor umanjuje obrambene mehanizme organizma. Nedostatak dovoljno sna potkopava učinkovitost imunološkog sustava. Konzumacija alkohola pogoršava funkciju bijelih krvnih stanica. Nikotin nepovoljno utječe i na cirkulaciju i na imunološki odgovor. Osim toga, nedostatak vitamina i minerala povećava našu osjetljivost na infekcije.
