Moždani udar je jedno od najozbiljnijih zdravstvenih stanja koje može imati trajne posljedice, a u mnogim slučajevima dovodi do smrti. Iako se često smatra da ovaj problem dolazi neočekivano, postoji niz faktora koji mogu ukazivati na veći rizik i omogućiti pravovremeno reagovanje.
- Glavni uzrok povećanja broja slučajeva moždanog udara među mlađim osobama je hipertenzija, ali i drugi važni čimbenici poput pušenja, pretilosti, nedostatka tjelesne aktivnosti i dijabetesa.
U Srbiji se svakih 20 minuta dogodi moždani udar, a svaki sat jedan slučaj završava smrtnim ishodom. Neurologinja dr. Marjana Vukićević ističe da su ovi čimbenici rizika, koji su tradicionalno povezani sa starijom populacijom, sve češći među mladima.
Ranije su slučajevi kod mlađih osoba češće bile posljedica rijetkih uzroka kao što su urođene srčane mane, poremećaji zgrušavanja krvi ili ozbiljne ozljede krvnih žila, što je zahtijevalo detaljnija istraživanja. Ključni faktor u liječenju moždanog udara je vrijeme, jer postoji direktna veza između kašnjenja u intervenciji i broja živčanih stanica koje nestaju.
Prema medicinskim podacima, ako se ne poduzmu hitne mjere, svake minute gubi se oko dva miliona živčanih stanica. Dr. Vukićević objašnjava da prva točka kontakta treba biti hitna pomoć, koja ima resurse za procjenu stanja pacijenta i upućivanje na daljnje liječenje. Liječnik će postaviti pitanja o početku simptoma, progresiji bolesti, medicinskoj povijesti i navikama pacijenta.
- Također će izmjeriti krvni tlak, napraviti elektrokardiogram (EKG) i provesti neurološki pregled. Nakon toga će pacijenta prebaciti u najbližu i najprikladniju zdravstvenu ustanovu, ovisno o potrebama.
Ako se sumnja na cerebralno krvarenje, pacijent će biti upućen na neurokirurški odjel, dok će u slučaju infarkta mozga biti usmjeren na neurologiju. Važno je prepoznati znakove moždanog udara kako bi se spriječile katastrofalne posljedice. Svake godine u Srbiji oko 28.000 ljudi doživi ovaj zdravstveni problem, koji je vodeći uzrok smrti među muškarcima i ženama.
Nedostatak svijesti o simptomima, poput iznenadne iskrivljenosti lica, otežanog govora, trnaca u udovima ili zamagljenog vida, dovodi do kašnjenja u traženju pomoći. Dr. Vukićević savjetuje da se kod pojave ovakvih znakova odmah pozove hitna pomoć ili ode u najbližu bolnicu. Istraživanja pokazuju da je moždani udar glavni uzrok trajnog invaliditeta kod odraslih, čak i više nego prometne nesreće.
- Osim visoke stope smrtnosti, najveći problem je dugotrajni invaliditet koji ostaje nakon preživljavanja. Otprilike polovina preživjelih može se vratiti na rad, ali samo deset posto osoba postigne potpuni oporavak.
Još jedna zabrinjavajuća činjenica je da između 20 i 30 posto preživjelih zahtijeva stalnu pomoć druge osobe za obavljanje svakodnevnih aktivnosti. Pored fizičkih ograničenja, mnogi pacijenti suočavaju se s vaskularnom demencijom i depresijom. Čak i ako se fizičke funkcije djelomično vrate, mentalni aspekti poput smanjene kognicije mogu ostati trajno oštećeni. Dr. Vukićević zaključuje da je vaskularna demencija jedan od ključnih problema koji utječe na kvalitetu života preživjelih pacijenata.
BONUS TEKST
U modernom društvu čokolada predstavlja jednu od najpopularnijih slastica, ali njena povijest je puno složenija i bogatija nego što se na prvi pogled može pomisliti. Korijeni čokolade sežu tisućama godina unazad do drevnih civilizacija Maja i Asteka, koji su koristili kakaovce za pripremu pića poznatog kao “cocolatl”.
- Ovo piće bilo je gorko i pjenušavo, kombinirano s vodom, začinima i ljutim papričicama, i smatralo se blagoslovljenim darom. Lideri poput Moctezume konzumirali su ga svakodnevno, uvjereni da im pomaže održavati snagu i koncentraciju.
Kakao je imao i ekonomsku vrijednost – koristio se kao valuta za razmjenu robe. Na primjer, deset zrna graha moglo je kupiti kokoš, dok je za visokokvalitetan komad tkanine trebalo sto zrna. Kada su španjolski osvajači došli u Novi svijet, naišli su na ovaj neobični napitak.
Iako im se originalni gorak okus nije svidio, ubrzo su ga modificirali dodajući šećer i cimet, što je rezultiralo ugodnijim okusom koji je brzo postao popularan među europskom aristokracijom. Tijekom vremena, čokolada je prošla kroz značajne promjene, od napitka do čvrstih oblika koje danas poznajemo.
Industrijska revolucija i inovacije u proizvodnji omogućile su masovnu proizvodnju čokolade, što ju je učinilo dostupnom široj populaciji. Danas čokolada služi raznim svrhama – od slavlja i poklona do malih zadovoljstava u teškim trenucima. Njena bogata povijest i kulturni značaj čine je više od obične poslastice; ona je dio globalnog naslijeđa koje povezuje generacije.
