Jedna od najljekovitijh biljka na svijetu. O kojoj biljci je riječ doznajte u nastavku teksta. Glog je biljka koja prati čovjeka hiljadama godina. Njegova upotreba ne veže se samo za liječenje, već i za običaje, vjerovanja i svakodnevni život starih civilizacija. Arheološki nalazi potvrđuju da su Kinezi još prije oko 9 000 godina koristili plodove gloga za pripremu fermentiranog pića. Ostaci tog napitka pronađeni su u drevnim glinenim posudama, što pokazuje da je glog imao važnu ulogu i u prehrani i u ritualima.
U mnogim kulturama glog je smatran svetom biljkom. Prema jednoj hrišćanskoj legendi, Hristova kruna od trnja bila je napravljena upravo od grana gloga. U narodnoj tradiciji Evrope vezan je za zaštitu od zlih sila, pa čak i za mitove o vampirima. Smatralo se da grane gloga štite kuću i ukućane, zbog čega su se često stavljale iznad vrata ili prozora.

-
Rasprostranjenost i narodni nazivi
U prošlosti je glog prirodno rastao na području Evrope, Azije, Sjeverne Amerike i Mediterana, ali se s vremenom proširio gotovo po cijelom svijetu. Danas ga je moguće pronaći uz puteve, na rubovima šuma, livadama i zapuštenim zemljištima.
U narodu je poznat pod brojnim imenima, što govori o njegovoj rasprostranjenosti i značaju. Neki od najčešćih naziva su bijela drača, bijeli trn, glogić, glogovac, glogovina, oštri trn, trnka, žetica, gloginja i medvedove hruške. Bez obzira na naziv, riječ je o istoj biljci prepoznatljivoj po trnju i karakterističnim listovima.
-
Hemijski sastav i ljekovite tvari
Ljekovitost gloga temelji se na njegovom bogatom sastavu. Cvjetovi sadrže male količine eteričnog ulja, trimetilamin i glikozid oksiakantin, dok su plodovi naročito bogati taninima, saponinima, glikozidima i prirodnim šećerima poput fruktoze. Posebno se ističe visok sadržaj minerala, među kojima su kalij, natrij, kalcij i soli fosforne kiseline.
Zahvaljujući antioksidativnim tvarima, glog pomaže u zaštiti stanica od oštećenja i usporava procese starenja krvnih žila.
-
Utjecaj gloga na zdravlje srca
Nakon što je tinktura svježih plodova gloga uvrštena u homeopatsku literaturu Vilmar Švaba, interes za ovu biljku naglo je porastao. Brojna istraživanja potvrdila su ono što je narodna medicina odavno znala – glog povoljno djeluje na srce i krvne žile.
Koristi se kod povišenog krvnog pritiska, slabosti srčanog mišića i nepravilnog rada srca. Pomaže u smanjenju rizika od infarkta, koji je postao jedna od najčešćih bolesti savremenog doba. Osobe koje imaju problema s visokim holesterolom ili ovapnjenjem krvnih žila često posežu za glogom kao prirodnom podrškom terapiji.
Glog se preporučuje i nakon preboljenog srčanog udara jer poboljšava prokrvljenost koronarnih žila i pomaže boljoj ishrani srčanog mišića. Zbog blagog, ali dugotrajnog djelovanja, smatra se sigurnim za dužu upotrebu, naročito kod osoba starijih od 50 godina.
-
Umirujuće djelovanje i druge koristi
Osim što jača srce, glog ima snažno smirujuće djelovanje na nervni sistem. Koristi se kod nervoze, tjeskobe, nesanice, lupanja srca, vrtoglavice i šuma u ušima. Pomaže osobama koje se osjećaju iscrpljeno, bez energije ili imaju osjećaj težine u prsima.
Vrijedan je i u periodu menopauze, kada ublažava neugodne simptome poput valunga i promjena raspoloženja. Zbog sposobnosti izbacivanja viška tečnosti iz organizma, koristi se i kao pomoć pri mršavljenju, te kod celulita i edema.
Glog jača vezivno tkivo, povoljno djeluje na zglobove i ima blago protuupalno djelovanje. Preporučuje se kod probavnih tegoba i ulcerativnog kolitisa, a redovna upotreba može pomoći u zaštiti krvnih žila od arterioskleroze. Studije su pokazale da se glog uglavnom dobro podnosi, ali se ne preporučuje trudnicama i dojiljama.
-
Branje i priprema ljekovitih dijelova
U ljekovite svrhe najčešće se koriste crveni i bijeli glog. Kora se skuplja u proljeće, kada biljka počinje intenzivno rasti. Plodovi se beru u jesen, kada poprime jarkocrvenu boju, dok se cvjetovi beru od aprila do juna, u fazi pupoljaka ili neposredno prije otvaranja. Sušenje se obavlja u hladu, u tankim slojevima, kako bi se sačuvale ljekovite tvari.
-
Tinktura od gloga
Za pripremu kapi koristi se 20 grama usitnjenih listova i cvjetova, koji se preliju sa 200 ml 70-postotnog alkohola. Smjesu je potrebno povremeno promiješati i ostaviti da stoji tri sedmice. Nakon toga se procijedi i čuva u tamnoj boci. Uzima se oko dvadeset kapi dnevno s malo tečnosti.

-
Sirup od plodova gloga
Kilogram bobica gloga stavlja se u blender i prelije vodom tako da je nivo vode oko 2,5 cm iznad plodova. Smjesa se izblendira i ostavi 24 sata, zatim se kuha na laganoj vatri pola sata. Nakon procjeđivanja postupak se ponavlja s istim bobicama. Dobiveni sok se sjedini i kuha dok ne ostane četvrtina početne količine. Sirup se čuva u steriliziranim bocama i uzima se od šest do dvanaest kašika dnevno.
-
Biljna mješavina za oporavak srca
Ova pojačana formula koristi sirup od gloga kao osnovu, uz dodatak tinktura srčanika, đumbira, kaktusa Selenicereus grandiflora i mljevene crvene paprike. Sastojci se miješaju i uzimaju po jedna kašika nekoliko puta dnevno, prema potrebi.









