Da li i vi ovo radite čim ustanete? U nastavku teksta doznajte o čemu se radi. Mnogi ljudi čim otvore oči već razmišljaju kako da što brže uskoče u obaveze. U toj žurbi najčešće strada prva stvar koja tijelu zapravo najviše koristi – jutarnji obrok. Na prvi pogled čini se bezazleno, pogotovo ako neko misli da će „uštedjeti kalorije“. Ali preskakanje doručka ne radi u našu korist. Stvara probleme koji se kasnije tokom dana osjete kao pad energije, iznenadna glad, promjene raspoloženja i veći apetit.
Ljekari godinama upozoravaju da jutro nije trenutak za praznjenje tanjira, nego za njegovo punjenje. Kada duže ostanemo bez hrane nakon noći, tijelo počne da reaguje na način koji nikome ne ide u prilog. To ne znači da doručak mora biti obilan ili komplikovan, ali znači da ga ne treba brisati iz rutine.
U nastavku je objašnjeno šta se tačno dešava u organizmu kada dan započnemo bez obroka i zašto stručnjaci naglašavaju važnost redovnog jutarnjeg unosa energije.
-
Šta se događa u tijelu kada preskočimo doručak
Kada prođe dugi period bez hrane, organizam ulazi u stanje u kojem pokušava da nadoknadi nedostatak goriva. Tada hormoni počinju da skaču, posebno insulin koji je zadužen za regulaciju šećera u krvi.
Endokrinologinja dr. Luiza Napiorkovska objašnjava da je preskakanje doručka signal tijelu da treba da čuva energiju. To čuvanje često znači promjene u radu hormona koji utiču na apetit, nivo šećera i način na koji tijelo koristi masnoće. Kako kaže, kada insulin ostane povišen duže nego što bi trebalo, tijelu postaje teže da pravilno obradi glukozu, što doprinosi stanju poznatom kao insulinska rezistencija.
Ovaj proces nije trenutan, niti znači da će se nešto „loše“ dogoditi preko noći. Ali ponavljanje iz dana u dan stvara obrazac koji opterećuje metabolizam. To se ne tiče samo izgleda ili brojeva na vagi. Tiče se energije, koncentracije i načina na koji tijelo funkcioniše tokom dana.
-
Kako preskakanje doručka utiče na šećer u krvi
Kod osoba koje već imaju osjetljive vrijednosti šećera, preskakanje doručka može dodatno otežati kontrolu glukoze. Istraživanja su pokazala da ljudi s dijabetesom tipa 2 imaju izraženije skokove šećera kada ne jedu ujutro, čak i ako kasnije tokom dana pojedu isti broj kalorija.
Profesorica Danijela Jakubović sa Univerziteta u Tel Avivu navodi da jutarnji obrok pomaže beta ćelijama u pankreasu da pravilno reaguju na glukozu. Bez doručka, ove ćelije rade pod većim pritiskom, što može dovesti do nestabilnih vrijednosti šećera tokom čitavog dana. To utiče i na raspoloženje i na mentalnu jasnoću, što mnogi primijete kao usporen start dana ili nagle trenutke iscrpljenosti.
-
Zašto je stabilan doručak bolji izbor nego potpuno izbjegavanje
Doručak ne mora biti savršen, ali je važno da postoji. Često je dovoljno unijeti kombinaciju ugljenih hidrata, proteina i malo zdravih masti – nešto što će tijelu dati postepenu energiju.
Primjeri jednostavnih doručaka koje nutricionisti preporučuju uključuju:
- jogurt i voće
- parče integralnog hljeba sa sirom ili jajima
- ovsene pahuljice sa mlijekom ili biljnim napitkom
- banana i šaka orašastih plodova
Ovi obroci su brzi, ne zahtijevaju kuhanje i ne opterećuju želudac. Poenta nije u tome da jedete „idealno“, nego da ne započinjete dan praznog stomaka. Time se izbjegavaju nagli padovi šećera zbog kojih kasnije posežemo za brzom, često manje zdravom hranom.
-
Prvi korak ka stabilnijem metabolizmu
Redovan doručak pomaže tijelu da uspostavi ritam. Kada tijelo zna da će dobiti energiju ujutro, hormoni rade mirnije, apetit je lakše kontrolisati, a osjećaj sitosti traje duže. Mnogi ljudi primijete da im se nakon nekoliko sedmica redovnog doručkovanja smanjuju popodnevne krize gladi, nervoza i potreba za slatkim.
Uvođenje jutarnjeg obroka ne mora biti velika promjena, ali je dovoljno da donese razliku u tome kako se osjećate tokom dana.
