Svijest o mentalnom zdravlju sve više raste i psiholozi se danas posmatraju kao jako važni mislioci i naučnici. Danas otkrivamo kakve savjete je davao jedan slavni psiholog.
- U ovom odlomku poznati psihijatar otkriva bitni element za postizanje sreće u životu. Moguće je izgubiti sve osim jednog aspekta. Viktor Frankl, poznati psihijatar i začetnik logoterapije, imao je duboko inspirativno gledište o životu i patnji.
Njegovi filozofski uvidi, pod utjecajem iskustava iz koncentracijskih logora, značajno su oblikovali njegovu metodologiju i razumijevanje mentalnog zdravlja. Frankl je ustvrdio da je i u najizazovnijim situacijama moguće otkriti smisao koji daje snagu i vodi nas prema sreći. Viktor Frankl je rekao da čak iu najizazovnijim vremenima pojedinci mogu otkriti duboko značenje i svrhu.
Ustvrdio je da značenje nadilazi puko preživljavanje; obuhvaća potragu za svrhom usred osobne patnje i nevolja. Frankl je tvrdio da, bez obzira na naš nedostatak kontrole nad okolnostima, posjedujemo slobodu odrediti svoje reakcije. Način na koji reagiramo na životne događaje može uvelike utjecati na ukupnu kvalitetu našeg postojanja.
- Logoterapija služi kao sredstvo za pojedince da otkriju značaj u svakodnevnim iskustvima – bilo kroz posao, odnose ili prolazne trenutke radosti. Frankl je tvrdio da otkrivanje svrhe u svakodnevnom životu potiče unutarnju snagu i značaj.
Nadalje, naglasio je da naša percepcija stvarnosti može duboko utjecati na naše mentalno blagostanje. Ističući pozitivno i konstruktivno razmišljanje, Frankl je istaknuo da su naše interpretacije svijeta koji nas okružuje presudne za postizanje unutarnjeg mira. Veze s drugima često daju osjećaj smisla.
Prema Franklu, temeljni izvori ispunjenja i sreće su ljubav i međuljudski odnosi. Logoterapija, kako ju je Frankl artikulirao, nudi duboki uvid u način na koji možemo utjecati na svoje živote kroz potragu za smislom i njegovanjem unutarnje snage, osobito u slučaju značajnih nevolja. Ovaj terapijski pristup potiče pojedince da otkriju svrhu unutar svojih dnevnih aktivnosti i težnji.
Takva se svrha može očitovati u različitim oblicima, uključujući pomaganje drugima, ostvarenje osobnih ambicija ili poboljšanje vlastitih sposobnosti. Postavljanjem malih, dostižnih ciljeva, pojedinci mogu doživjeti osjećaj ispunjenosti i zadovoljstva. Umjesto da patnju promatra kao konačnost, Frankl se zalaže za njezino prihvaćanje kao integralnog aspekta ljudskog iskustva, potičući nas da razaberemo lekcije koje ona može prenijeti.
- Na primjer, tijekom izazovnih vremena, netko bi mogao razmisliti o uvidima koje treba steći ili razmotriti kako iskustvo može potaknuti veću otpornost. Iako možda nemamo kontrolu nad događajima koji nas snalaze, zadržavamo moć odlučivanja o svojim reakcijama.
Frankl je naglasio važnost odabira našeg stava prema svakoj okolnosti, slobode koja daje osjećaj slobode djelovanja i olakšava razvoj optimističnije perspektive života. Također je istaknuo nužnost pozitivnog tumačenja stvarnosti; kada se suočite s preprekama, korisno je smatrati ih prilikama za učenje ili stjecanje novih vještina.
Pozitivna perspektiva svijeta ne podrazumijeva odbacivanje problema; naprotiv, to uključuje njegovanje sposobnosti otkrivanja dobre strane u svakoj situaciji. Prema Franklu, jedan od najvažnijih izvora smisla su ljubav i međuljudski odnosi. Uspostavljanje autentičnih veza s drugima može potaknuti osjećaje povezanosti i podrške. Tijekom izazovnih razdoblja, prisutnost i ohrabrenje voljenih mogu pružiti snagu potrebnu za izdržati.
U suvremenom, ubrzanom i nerijetko stresnom okruženju, brojni pojedinci imaju osjećaj praznine ili besvrhovitosti, unatoč tome što su uspjeli na poslovnom i osobnom planu. Franklova učenja služe kao podsjetnik da se istinska sreća ne nalazi samo u postignućima ili vanjskim čimbenicima, već iu dubokom unutarnjem osjećaju svrhe.
Prepoznavanjem onoga što nam je važno, osposobljavamo se za suočavanje sa stresom i izazovima na način koji je zdraviji i isplativiji. Viktor Frankl prenio je jednu od najznačajnijih lekcija o otpornosti ljudskog duha. Njegova filozofija ne služi samo kao terapeutski pristup, već i kao okvir za navigaciju u svakodnevnom životu.
Logoterapija služi kao podsjetnik da, čak iu trenucima kada se okolnosti čine zastrašujućima i lišenima nade, posjedujemo intrinzičnu sposobnost da otkrijemo smisao, donesemo konstruktivne odluke i iskusimo sreću unatoč preprekama s kojima se suočavamo. Frankl tvrdi da će pojedinci, prepoznavanjem i prihvaćanjem ove moći, voditi živote ispunjene većom radošću, svrhom i unutarnjim mirom.
