Ako bolujete od ovih bolesti nemojte jesti sardine. O kojim bolestima je riječ doznajte u nastavku teksta. Sardine se često nazivaju „superhranom iz mora“. Male, masne, bogate hranljivim materijama i lako dostupne – mnogi ih smatraju idealnim dodatkom ishrani. Međutim, ono što se često previđa jeste da sardine nisu dobre za sve. Iako donose brojne koristi, kod nekih ljudi mogu izazvati ozbiljne zdravstvene probleme. Ljekari upozoravaju da tri grupe pacijenata – osobe koje imaju giht, visok krvni pritisak ili bubrežne tegobe – treba da ih izbjegavaju ili konzumiraju izuzetno pažljivo.
Drugim riječima, iako sardine nose reputaciju „malih čuvara zdravlja“, za neke mogu postati izvor neprijatnosti i komplikacija. Da bismo razumjeli zašto, važno je znati šta tačno sadrže i kako njihovi sastojci utiču na tijelo.
-
Šta se krije u sardini?
Sardine su jedna od najhranjivijih riba na svijetu. U prosječnoj porciji od 70 do 80 grama nalazi se oko 190 kalorija, a uz to su pune visokokvalitetnih proteina koji doprinose obnovi mišića i tkiva. Ono što ih čini posebno vrijednim su omega-3 masne kiseline, i to dvije ključne vrste: EPA (eikozapentaenska kiselina) i DHA (dokozaheksaenska kiselina).
Ove masnoće pomažu u smanjenju upalnih procesa u organizmu, podržavaju zdravlje srca i mozga, te smanjuju rizik od razvoja hroničnih bolesti poput ateroskleroze i dijabetesa tipa 2. Osim toga, sardine su odličan izvor vitamina B12, selena, vitamina D i kalcijuma – kombinacije koja doprinosi jakim kostima, boljoj energiji i pravilnom radu nervnog sistema.
Zbog svega navedenog, nutricionisti često preporučuju sardine kao dio uravnotežene prehrane, naročito kod osoba koje ne jedu dovoljno ribe. Studije su pokazale da redovno unošenje omega-3 masnoća može pomoći u smanjenju simptoma depresije i anksioznosti, kao i u poboljšanju koncentracije i pamćenja.
Ali – kao i kod svake hrane – postoji i druga strana medalje.
-
Kada sardine mogu biti štetne
Iako su zdrave, sardine nisu univerzalna namirnica. Kod nekih ljudi njihova konzumacija može pogoršati postojeće zdravstvene tegobe, naročito kada se jedu često ili u većim količinama. Poseban oprez potreban je kod tri stanja: gihta, visokog krvnog pritiska i bolesti bubrega.
1. Sardine i giht – kombinacija koja boli
Giht je oblik artritisa koji nastaje kada se u tijelu nakupi previše mokraćne kiseline. Ova kiselina se formira razgradnjom purina – spojeva koji se u velikim količinama nalaze upravo u sardinama. Kada bubrezi ne mogu da izbace višak mokraćne kiseline, ona se kristalizuje i taloži u zglobovima, izazivajući jak bol, otok i crvenilo.
Sardine, kao i druge plave ribe (poput skuše i inćuna), posebno su bogate purinima. Zbog toga čak i jedna porcija može izazvati napad gihta kod osoba koje su osjetljive. Ljekari zato preporučuju da se sardine potpuno izbace iz ishrane kod ljudi koji imaju dijagnostikovan giht, bez obzira na njihove druge nutritivne prednosti.
2. Sardine i visok pritisak – opasnost u konzervi
Drugi razlog za oprez su visoke količine natrija, odnosno soli. Većina sardina koje se prodaju dolazi u konzervi, a proces konzervisanja podrazumijeva dodavanje znatnih količina soli radi dužeg roka trajanja i očuvanja ukusa.
Jedna konzerva sardina može sadržati i do 400–500 miligrama natrija, što je značajan dio dnevno preporučene granice. Kod osoba koje pate od hipertenzije, takva količina može izazvati porast krvnog pritiska i poništiti sve pozitivne efekte omega-3 masnih kiselina. Prekomjeran unos soli zadržava tečnost u tijelu, povećava pritisak u krvnim sudovima i opterećuje srce.
Ako se sardine već konzumiraju, trebalo bi birati one u vodi, s manje soli, i to povremeno – nikako svakodnevno. Alternativa može biti svježa riba, koja ne sadrži dodatni natrij i lakše se kontroliše pri pripremi.
3. Sardine i bubrežni problemi – dodatni teret za oslabljene organe
Treća grupa koja bi trebalo da izbjegava sardine su osobe sa oštećenjem bubrega. Bubrezi su zaduženi za filtriranje toksina i viška minerala iz krvi, a purini i natrij iz sardina predstavljaju dodatno opterećenje.
Kod ljudi s hroničnim bubrežnim bolestima, previše purina može dovesti do povećanja mokraćne kiseline u krvi, dok natrij doprinosi zadržavanju vode i povišenom krvnom pritisku. Pored toga, sardine sadrže i fosfor, mineral koji se kod bubrežnih bolesnika često mora strogo ograničiti jer može poremetiti ravnotežu kalcijuma u organizmu i povećati rizik od stvaranja bubrežnih kamenaca.
Zbog svega navedenog, stručnjaci savjetuju da se osobe s bubrežnim tegobama drže podalje od sardina i biraju laganiju, manje slanu hranu s niskim udjelom purina.
-
Umjerenost je ključ
Iako sardine spadaju među najhranjivije ribe, važno je zapamtiti da „zdravo“ ne znači „bez rizika“. Umjerenost i prilagođavanje individualnim potrebama su presudni. Ono što jednom organizmu donosi korist, drugome može izazvati problem. Zato je prije uvođenja sardina u redovnu ishranu najbolje posavjetovati se s ljekarom, naročito ako već imate neko hronično oboljenje ili pijete terapiju koja utiče na rad bubrega i krvni pritisak.
