Stanivuković o Igoru Dodiku. U nastavku teksta doznajte više. Odluka da Igor Dodik, sin predsjednika SNSD-a Milorada Dodika, bude predložen za novog predsjednika Vlade Republike Srpske izazvala je burne političke reakcije. Među najglasnijim kritičarima našao se gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković, koji je vladajućim strukturama uputio niz teških optužbi, tvrdeći da se najvažnije institucije Republike Srpske sve više pretvaraju u prostor za ostvarivanje interesa jedne porodice.
Nakon što je predsjednik Republike Srpske Savo Minić saopćio da je Igor Dodik kandidat za mandatara nove entitetske Vlade, Stanivuković se oglasio putem društvenih mreža. Njegova reakcija bila je izrazito oštra, a posebnu pažnju privukle su poruke u kojima je odnos prema javnim funkcijama uporedio s načinom upravljanja privatnom kompanijom.

Gradonačelnik Banje Luke smatra da ovakva kadrovska odluka otvara ozbiljna pitanja o političkom utjecaju porodice Dodik, ali i o tome koliko su institucije nezavisne od pojedinaca koji godinama imaju ključnu ulogu u političkom životu ovog entiteta.
-
Stanivuković prozvao vladajuće: Funkcije se dijele kao porodična imovina
U svojoj objavi Stanivuković nije štedio riječi kritike, a kroz ironiju je pokušao prikazati ono što smatra problematičnim načinom raspodjele političkih i drugih utjecajnih pozicija.
Poručio je da se, prema njegovom viđenju, javne institucije i značajni resursi tretiraju kao da pripadaju uskom krugu ljudi povezanih porodičnim i prijateljskim odnosima.
U tom kontekstu spomenuo je dodjeljivanje različitih funkcija članovima porodice i kumovima, uz poruku da bi se na zgradi Vlade gotovo mogla postaviti oznaka privatnog preduzeća.
Posebno je odjeknula njegova formulacija „Republika Srpska d.o.o.“, kojom je nastojao ukazati na, kako tvrdi, sve izraženije poistovjećivanje javne vlasti s privatnim interesima.
Stanivuković je naglasio da institucije ne pripadaju političkim porodicama, već građanima koji svojim radom i plaćanjem poreza omogućavaju njihovo funkcionisanje.
Upravo zbog toga smatra neprihvatljivim da se najvažnije političke pozicije, prema njegovim tvrdnjama, raspoređuju na način koji ostavlja utisak porodičnog nasljeđivanja vlasti.
Njegove izjave predstavljaju političke kritike i optužbe, a ne sudski utvrđene činjenice o nezakonitom postupanju osoba koje je spomenuo.
-
Osporava iskustvo budućeg premijera
Jedan od dijelova Stanivukovićevog obraćanja odnosio se na profesionalne sposobnosti i iskustvo Igora Dodika, kojeg su predstavnici vlasti opisali kao osobu sposobnu za preuzimanje odgovorne funkcije.
Stanivuković je takvo obrazloženje dočekao s podsmijehom, dovodeći u pitanje prirodu iskustva na koje se pozivaju oni koji podržavaju Dodikovu kandidaturu.
Iznio je optužbu da je riječ o iskustvu povezanom s izvlačenjem javnog novca, što je predstavio kao jedan od razloga zbog kojih se protivi ovom kadrovskom rješenju.
Riječ je o ozbiljnoj tvrdnji koju Stanivuković nije potkrijepio konkretnim dokazima u prenesenoj objavi, pa se ona ne može predstavljati kao dokazana činjenica.
Njegova poruka prvenstveno je usmjerena na političku odgovornost vladajućih struktura i način na koji se odlučuje o osobama koje trebaju upravljati entitetskim budžetom i institucijama.
Funkcija predsjednika Vlade podrazumijeva koordinaciju rada ministarstava, provođenje usvojenih politika, predlaganje zakonskih rješenja i upravljanje brojnim procesima koji direktno utječu na svakodnevni život stanovništva.
Zbog toga izbor mandatara predstavlja mnogo više od obične promjene na jednoj političkoj poziciji, naročito kada je kandidat član porodice dugogodišnjeg lidera najutjecajnije vladajuće stranke.
-
Kritike upućene i Narodnoj skupštini Republike Srpske
Stanivuković je posebnu pažnju posvetio ulozi Narodne skupštine Republike Srpske, pred kojom će se naći odluka o izboru novog sastava Vlade.
Prema njegovom mišljenju, parlament ne bi smio postati institucija koja samo formalno potvrđuje odluke prethodno donesene unutar vladajućeg političkog kruga.
Kritikujući takav odnos prema zakonodavnoj vlasti, uporedio je parlamentarnu proceduru s ostavinskom raspravom, aludirajući na to da se političke funkcije tretiraju kao nešto što se prenosi s jednog člana porodice na drugog.
Ovakvom porukom želio je naglasiti da narodni poslanici imaju odgovornost prema građanima, a ne prema pojedinačnim političkim liderima.
Njegova kritika obuhvatila je i šire pitanje odnosa izvršne i zakonodavne vlasti, odnosno mogućnosti da parlament samostalno razmatra predložena kadrovska rješenja.
Stanivuković smatra da se izbor buduće Vlade mora posmatrati kroz interese stanovništva i potrebe Republike Srpske, a ne kroz političku pripadnost ili porodične veze kandidata.
Ujedno je najavio nastavak političkog djelovanja protiv onoga što opisuje kao koncentraciju moći u rukama jednog prezimena.
-
Minić tvrdi da postoji podrška vladajuće koalicije
S druge strane, predsjednik Republike Srpske Savo Minić predstavio je kandidaturu Igora Dodika kao rezultat prethodnih razgovora i konsultacija s predstavnicima stranaka koje čine vladajuću većinu.
Prema njegovim riječima, među koalicionim partnerima postignuta je široka saglasnost da upravo Igor Dodik dobije priliku da sastavi novu Vladu.
Minić je istakao da predloženi kandidat posjeduje organizacione i upravljačke sposobnosti te da može odgovoriti na izazove koji očekuju budući saziv izvršne vlasti.
Igor Dodik trenutno obavlja funkciju organizacionog sekretara Saveza nezavisnih socijaldemokrata, stranke na čijem se čelu nalazi njegov otac Milorad Dodik.
Upravo je njegova porodična povezanost s liderom SNSD-a jedan od razloga zbog kojih je kandidatura privukla veliku pažnju javnosti i izazvala protivljenje političkih neistomišljenika.
Iz vladajućih struktura, međutim, poručuju da se izbor mandatara temelji na političkom dogovoru koalicionih partnera i procjeni da predloženi kandidat može uspješno voditi buduću administraciju.
Najavljeno je i da bi nova Vlada trebala nastaviti osnovni pravac dosadašnje politike, uz određene promjene u organizaciji i radu izvršne vlasti.
-
Igor Dodik mogao bi postati najmlađi premijer u historiji RS-a
Ukoliko dobije potrebnu podršku Narodne skupštine, Igor Dodik postat će najmlađi predsjednik Vlade Republike Srpske od njenog osnivanja.

Njegova kandidatura dolazi u periodu kada se očekuje formiranje novog saziva izvršne vlasti nakon održanih izbora i političkih konsultacija.
Minić je kao očekivani rok za završetak procesa naveo sredinu decembra, do kada bi trebala biti poznata i imena ministara koji će činiti novi kabinet.
Prije toga mandatar će morati obaviti razgovore o raspodjeli resora i budućem sastavu Vlade, kao i pripremiti program rada koji će predstaviti poslanicima.
U političkom smislu, posebno će biti zanimljivo vidjeti hoće li najavljeno formiranje Vlade donijeti značajnije kadrovske promjene ili će većinu ključnih pozicija zadržati predstavnici dosadašnje vladajuće strukture.
Važnu ulogu u cijelom procesu imat će i odnosi među koalicionim partnerima, čija je podrška neophodna za stabilno funkcionisanje budućeg kabineta.
-
Pred poslanicima odluka o novoj izvršnoj vlasti
Prema predviđenoj proceduri, predsjednik Republike Srpske predlaže mandatara, dok Narodna skupština odlučuje o izboru Vlade.
To znači da sama nominacija Igora Dodika ne predstavlja njegovo automatsko stupanje na funkciju predsjednika Vlade.
Za preuzimanje te dužnosti potrebno je provesti propisanu parlamentarnu proceduru i osigurati podršku potrebnog broja narodnih poslanika.
Očekuje se da će opozicione stranke tokom skupštinske rasprave otvoriti pitanja političke odgovornosti, stručnosti predloženih ministara i planova za naredni period.
S druge strane, predstavnici vladajuće koalicije imat će priliku obrazložiti zbog čega smatraju da je upravo Igor Dodik odgovarajući kandidat za vođenje izvršne vlasti.
Do sredine decembra trebalo bi biti jasnije kakav će sastav imati nova Vlada Republike Srpske, koja će ministarstva pripasti pojedinim koalicionim partnerima i kakav će program rada mandatar ponuditi narodnim poslanicima.










