Selak traži odlazak stranih sudija. U nastavku teksta doznajte više. Ministar pravde Republike Srpske Goran Selak oštro je reagovao na najnovije odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, ocijenivši da one dodatno komplikuju političke i institucionalne odnose u zemlji. Prema njegovim riječima, način na koji ova pravosudna institucija donosi odluke otvara brojna pitanja o poštovanju ustavnih nadležnosti entiteta, ali i o samom sastavu i funkcionisanju Suda.
Selak smatra da je potrebno što prije pokrenuti ozbiljne razgovore između nadležnih institucija kako bi se razmotrila budućnost Ustavnog suda BiH, uključujući status stranih sudija, način njihovog izbora i zakonsko regulisanje rada ove institucije.

Posebnu pažnju posvetio je odlukama koje se odnose na nadležnosti Republike Srpske i pitanje javnog isticanja simbola Armije Republike Bosne i Hercegovine.
-
Selak tvrdi da se zadire u ustavne nadležnosti Republike Srpske
Komentarišući postupanje Ustavnog suda BiH, Selak je naveo da se odlukama ove institucije, prema njegovom mišljenju, narušava ustavni položaj Republike Srpske, definisan Ustavom Bosne i Hercegovine i Dejtonskim mirovnim sporazumom.
Naglasio je da ustavne nadležnosti entiteta ne bi smjele zavisiti od političkih okolnosti niti od tumačenja koja, kako smatra, izlaze iz okvira propisanih ustavnih rješenja.
Prema njegovom stavu, Narodna skupština Republike Srpske ima jasno utvrđenu ulogu u ustavnom sistemu Bosne i Hercegovine, a njene odluke i nadležnosti mogu se preispitivati isključivo kroz postupke predviđene važećim pravnim propisima.
Ministar je posebno istakao značaj mehanizma zaštite vitalnog nacionalnog interesa, za koji smatra da predstavlja jedan od važnih elemenata ustavnog uređenja uspostavljenog Dejtonskim sporazumom.
Selak tvrdi da bi svako postupanje koje zanemaruje takve mehanizme moglo dodatno narušiti povjerenje između različitih nivoa vlasti i doprinijeti produbljivanju postojećih političkih nesuglasica.
-
Odluka o simbolima Armije RBiH izazvala njegovu reakciju
Jedna od tema na koje se Selak posebno osvrnuo jeste odluka Ustavnog suda BiH povezana sa zabranom javnog isticanja zastava i drugih obilježja Armije Republike Bosne i Hercegovine na području Republike Srpske.
Ministar pravde RS poručio je da ga takav ishod nije iznenadio, navodeći da već duže vrijeme ima primjedbe na sastav Suda i okolnosti u kojima se donose odluke o osjetljivim političkim i ustavnim pitanjima.
U svojoj reakciji otvorio je i pitanje političke prošlosti pojedinih sudija, posebno predsjednika Ustavnog suda BiH Mirsada Ćemana.
Selak je podsjetio na Ćemanovu raniju povezanost sa Strankom demokratske akcije, ističući da je tokom ratnog perioda obavljao funkciju predsjednika te stranke.
Prema Selakovom mišljenju, takva politička biografija otvara prostor za javnu raspravu o nepristrasnosti pravosudnih institucija, naročito kada odlučuju o pitanjima koja i danas izazivaju različite reakcije u Bosni i Hercegovini.
Ipak, raniji politički angažman sam po sebi ne predstavlja dokaz da je određena sudska odluka donesena pod političkim uticajem. Selakove ocjene predstavljaju njegov politički i pravni stav o radu Ustavnog suda BiH.
-
Otvoreno i pitanje starosne granice za sudije
Pored kritika pojedinih odluka, Selak je ukazao i na pitanje trajanja mandata sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.
Pozvao se na član VI Ustava BiH, kojim je regulisan sastav ove institucije i propisano da sudije obavljaju svoju funkciju do navršenih 70 godina života.
Prema njegovom tumačenju, potrebno je detaljno razmotriti pravni osnov za nastavak obavljanja sudijske funkcije nakon dostizanja navedene starosne granice.
U tom kontekstu spomenuo je Mirsada Ćemana i Valeriju Galić, smatrajući da nadležne institucije moraju razjasniti njihov status u odnosu na ustavne odredbe o prestanku mandata.
Selak je naglasio da ustavne norme moraju biti jednako primjenjivane na sve nosioce javnih funkcija, uključujući članove najviših pravosudnih institucija u zemlji.
Njegova izjava ponovo je otvorila pitanje tumačenja ustavnih odredbi koje regulišu sudijske mandate, kao i odnosa između propisanih starosnih ograničenja i pravila kojima se uređuje kontinuitet rada Ustavnog suda.
-
Strane sudije ponovo u središtu političkih rasprava
Jedan od najvažnijih zahtjeva koje je Selak iznio odnosi se na promjenu sastava Ustavnog suda BiH, odnosno prestanak učešća stranih sudija u njegovom radu.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine, prema ustavnom modelu uspostavljenom Dejtonskim mirovnim sporazumom, ima devet sudijskih mjesta. Četiri sudije bira Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH, dvije Narodna skupština Republike Srpske, dok tri međunarodne sudije imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, nakon konsultacija s Predsjedništvom BiH.
Selak smatra da je došlo vrijeme da se takav model preispita i da odgovornost za odlučivanje o najvažnijim ustavnim pitanjima u potpunosti preuzmu domaće institucije.
Dodatni problem, prema njegovim navodima, predstavlja činjenica da sudijska mjesta koja popunjava Narodna skupština Republike Srpske trenutno nisu popunjena.
On tvrdi da takva situacija dovodi u pitanje ravnopravnost i institucionalni legitimitet Suda, posebno u okolnostima kada međunarodne sudije i dalje učestvuju u donošenju odluka.
Zahtjevi za odlazak stranih sudija nisu nova tema na političkoj sceni Bosne i Hercegovine. To pitanje godinama izaziva različita tumačenja među političkim predstavnicima, pri čemu jedni zagovaraju potpunu domaću odgovornost za rad Suda, dok drugi međunarodno učešće smatraju važnim dijelom postojećeg ustavnog sistema.
-
Zahtjev za donošenje posebnog zakona o Ustavnom sudu BiH
Ministar pravde Republike Srpske osvrnuo se i na pravni okvir prema kojem funkcioniše Ustavni sud Bosne i Hercegovine.

Ukazao je na činjenicu da na državnom nivou nije usvojen poseban zakon koji bi detaljno regulisao rad ove institucije, dok Sud svoju organizaciju i postupke uređuje vlastitim pravilima.
Selak smatra da takvo stanje zahtijeva institucionalnu reakciju i donošenje odgovarajućeg zakonskog rješenja.
Prema njegovim riječima, budući zakon trebalo bi da jasno definiše postupke pred Sudom, način odlučivanja, odgovornost sudija, uslove za obavljanje funkcije i okolnosti pod kojima njihov mandat prestaje.
Posebno je naglasio važnost pravne sigurnosti, tvrdeći da građani i institucije moraju imati jasno definisana pravila prema kojima funkcioniše najviša institucija nadležna za ustavnosudsku kontrolu.
Istovremeno, pitanje donošenja takvog zakona povezano je s ustavnim položajem Ustavnog suda BiH, njegovom nezavisnošću i nadležnostima koje su neposredno utvrđene Ustavom Bosne i Hercegovine.
-
Insistira na hitnom institucionalnom dijalogu
Selak je pozvao nadležne predstavnike vlasti da bez odgađanja otvore razgovore o reformi Ustavnog suda BiH, navodeći da bi prioritet trebalo dati pitanjima stranih sudija i donošenja posebnog zakona.
Prema njegovom stavu, institucionalni dijalog mora biti zasnovan na poštovanju Dejtonskog mirovnog sporazuma, ustavnih nadležnosti i ravnopravnosti konstitutivnih naroda i entiteta.
Ministar smatra da je odgovornost svih političkih aktera da se ova pitanja rješavaju kroz nadležne institucije, umjesto da budu predmet stalnih političkih sukoba.
Govoreći o budućem funkcionisanju Ustavnog suda, ponovio je da Republika Srpska očekuje poštovanje ustavnog poretka i jasno razgraničenje nadležnosti pojedinih institucija.
Također je istakao da je, prema njegovom mišljenju, neophodno utvrditi precizna pravila o prestanku sudijskih mandata i osigurati da se ona dosljedno primjenjuju.
Selak je zatražio da pitanje budućeg sastava Ustavnog suda BiH bude uvršteno među prioritetne teme razgovora na državnom nivou, uz paralelno razmatranje mogućih zakonskih rješenja kojima bi se uredili organizacija, postupci i način rada ove institucije.











