Oglasi - Advertisement

SIPA istražuje murale Ratka Mladića u Bijeljini. U nastavku teksta doznajte više. Pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) poduzeli su aktivnosti u Bijeljini nakon što su se na dvije lokacije u ovom gradu pojavili murali posvećeni Ratku Mladiću, bivšem komandantu Vojske Republike Srpske koji je pravosnažno osuđen na doživotni zatvor zbog genocida u Srebrenici i drugih teških zločina počinjenih tokom rata u Bosni i Hercegovini.

Inspektori SIPA-e tim povodom posjetili su Gradsku upravu Bijeljine, a njihovo postupanje provodi se prema nalogu Tužilaštva Bosne i Hercegovine. Ovaj slučaj ponovo je otvorio pitanje odgovornosti za javno isticanje obilježja kojima se veličaju osobe osuđene za najteže ratne zločine.

Oglasi - Advertisement

Prema informacijama koje je saopćila Gradska uprava Bijeljina, predmet interesovanja istražnih organa su murali koji se nalaze na dvije različite lokacije. Jedan je oslikan na objektu Fudbalskog kluba Proleter, na stadionu u naselju Dvorovi, dok se drugi nalazi na zgradi smještenoj iza takozvanih Bijelih zgrada.

Za sada nisu saopćeni detalji o tome ko je izradio murale, kada su tačno nastali niti je li nadležnim institucijama poznat identitet osoba koje su učestvovale u njihovom oslikavanju.

  • Reakcija advokata prethodila postupanju istražnih organa

Na pojavljivanje murala ranije je reagovao advokat Duško Tomić, koji je javno osudio oslikavanje lika Ratka Mladića na stadionu u Dvorovima.

Tomić je upozorio da javne površine i sportski objekti ne bi smjeli postati mjesta na kojima se veličaju osobe osuđene za ratne zločine. Posebno je naglasio potrebu da nadležne institucije ispitaju okolnosti ovog slučaja i utvrde postoji li osnov za krivičnu odgovornost.

Njegov poziv bio je upućen i Državnoj agenciji za istrage i zaštitu, od koje je zatražio reakciju u skladu s postojećim zakonskim propisima.

Advokat je istakao da ovakve pojave nisu samo pitanje različitih pogleda na prošlost, nego mogu predstavljati i kršenje zakona Bosne i Hercegovine. Prema njegovom stavu, javno veličanje pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca zahtijeva odgovor institucija koje su zadužene za provođenje zakona.

Nakon ovih reakcija uslijedile su aktivnosti SIPA-e, koja je, postupajući po nalogu državnog tužilaštva, obavila posjetu Gradskoj upravi Bijeljine.

Ipak, sama činjenica da su istražni organi uključeni u slučaj ne znači da je već utvrđena odgovornost konkretnih osoba. Eventualno postojanje krivičnog djela i odgovornost pojedinaca moraju biti utvrđeni u zakonom propisanom postupku.

  • Šta predviđa Krivični zakon Bosne i Hercegovine?

Pravni okvir za razmatranje ovakvih slučajeva uspostavljen je izmjenama Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine iz 2021. godine, koje je nametnuo tadašnji visoki predstavnik Valentin Inzko.

Tim izmjenama uvedene su odredbe koje se odnose na javno odobravanje, poricanje, grubo umanjivanje ili opravdavanje genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina, pod zakonom propisanim uslovima.

Propisi obuhvataju i određene oblike javnog veličanja osoba koje su pravosnažno osuđene za najteže zločine, uključujući davanje priznanja ili počasti takvim osobama kada su ispunjena obilježja krivičnog djela.

Upravo zbog tih zakonskih odredbi murali, spomen-obilježja i drugi javno istaknuti sadržaji posvećeni osuđenim ratnim zločincima mogu postati predmet interesovanja pravosudnih institucija.

Međutim, pravna ocjena svakog pojedinačnog slučaja zavisi od njegovih konkretnih okolnosti. Potrebno je razmotriti sadržaj spornog prikaza, način njegovog predstavljanja, kontekst u kojem se pojavljuje i druge elemente relevantne za primjenu krivičnog zakonodavstva.

U slučaju Bijeljine, aktivnosti SIPA-e predstavljaju postupanje nadležnih organa povodom konkretnih murala, dok informacije o eventualnim osumnjičenim osobama ili daljnjim procesnim radnjama nisu navedene u dostupnom saopćenju Gradske uprave.

  • Pravosnažna presuda Ratku Mladiću

Ratko Mladić, nekadašnji komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, osuđen je pred međunarodnim pravosuđem na doživotnu kaznu zatvora.

Pravosnažnom presudom potvrđena je njegova odgovornost za genocid počinjen u Srebrenici u julu 1995. godine, kao i za zločine protiv čovječnosti i ratne zločine počinjene tokom rata u Bosni i Hercegovini.

Presuda obuhvata i zločine povezane s progonom nesrpskog stanovništva, terorisanjem civila tokom opsade Sarajeva te uzimanjem pripadnika Ujedinjenih naroda za taoce.

Prvostepena presuda izrečena je 2017. godine pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju, dok je konačna odluka donesena u junu 2021. godine pred Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove.

Uprkos pravosnažnim sudskim odlukama, lik Ratka Mladića i dalje se pojavljuje na pojedinim javnim površinama, posebno u gradovima i naseljima na području Republike Srpske.

Takvi prikazi nerijetko izazivaju reakcije dijela javnosti, udruženja žrtava i pojedinaca koji smatraju da veličanje osuđenih ratnih zločinaca predstavlja uvredu za preživjele i porodice ubijenih.

  • Murali u javnom prostoru ponovo izazivaju pažnju

Pojavljivanje murala u Bijeljini dio je šire pojave koja se u proteklom periodu bilježi na različitim lokacijama u Republici Srpskoj.

Prikazi Ratka Mladića mogu se vidjeti na zidovima pojedinih objekata i drugim javnim površinama, zbog čega se povremeno otvaraju rasprave o odgovornosti onih koji ih izrađuju, ali i mogućnostima nadležnih institucija da reaguju.

Posebnu pažnju u aktuelnom slučaju privukla je činjenica da se jedan od spornih murala nalazi na sportskom objektu, odnosno na stadionu Fudbalskog kluba Proleter u Dvorovima.

Sportski objekti predstavljaju prostore koje koriste različite generacije građana, uključujući djecu i mlade, zbog čega sadržaji koji se na njima pojavljuju mogu imati širi društveni značaj.

Druga lokacija, zgrada iza Bijelih zgrada, također se nalazi u prostoru koji je vidljiv građanima, čime pitanje murala izlazi iz okvira privatnog izražavanja stavova i postaje predmet javne rasprave.

Za pravosudne institucije pritom je važno razlikovati javne reakcije i političke stavove od konkretnih činjenica koje mogu biti relevantne za eventualni krivični postupak.

Prema dosad objavljenim informacijama, SIPA je u ovom predmetu postupala po nalogu Tužilaštva BiH, ali nisu izneseni podaci o tome jesu li tokom aktivnosti prikupljeni određeni materijalni dokazi, obavljeni razgovori s mogućim svjedocima ili zatražena dodatna dokumentacija.

Također nije poznato jesu li nadležne gradske službe ranije zaprimile prijave u vezi s muralima, niti postoji li odluka o njihovom eventualnom uklanjanju.

O daljnjem toku predmeta i eventualnim odlukama u vezi s utvrđivanjem krivične odgovornosti odlučivat će nadležne institucije u okviru svojih zakonskih ovlaštenja.

Oglasi