Pojavljuju li vam se crne dlačice na bradi? Zašto se pojavljuju i kada treba posjetiti doktora pročitajte u mastavku.
Pojava tamnije dlačice na bradi često izazove iznenađenje, posebno kada žena ranije nije primjećivala takve promjene. Prva reakcija obično je uklanjanje pincetom, a zatim dolaze pitanja: zbog čega se pojavila, hoće li ih biti više i može li to ukazivati na zdravstveni problem? Ipak, nekoliko neželjenih dlačica samo po sebi nije dovoljno za zaključak da postoji hormonski poremećaj.
Važno je razlikovati pojedinačne dlačice od izraženije dlakavosti koja se postepeno širi ili naglo pojačava. Stručne smjernice ne preporučuju automatsko hormonsko testiranje svake žene koja ima nekoliko lokalizovanih dlačica, uredne menstruacije i nema druge znakove poremećaja. Odluka o pretragama zavisi od cjelokupne slike, a ne samo od jednog detalja u ogledalu.
Izražen rast debljih, tamnih dlačica kod žena na područjima poput brade, gornje usne, prsa, stomaka i leđa naziva se hirzutizam. Ova pojava može biti povezana s većom količinom androgena, hormona koje proizvodi i ženski organizam. Iako ih često nazivamo muškim hormonima, oni nisu prisutni isključivo kod muškaraca.
Kod nekih žena problem nije samo u količini hormona nego i u većoj osjetljivosti kože i folikula dlake na njihovo djelovanje. Zbog toga dvije žene sa sličnim hormonskim nalazima ne moraju imati istu izraženost dlakavosti. Ponekad se jasan uzrok uopće ne pronađe.
Na izgled i raspored dlačica utiču i nasljedne osobine. Kod pojedinih žena tamnije dlačice na licu postoje još od mladosti, a slična pojava može biti prisutna i među članicama porodice. To je važan podatak pri razgovoru s ljekarom, ali ne znači da svaku novu promjenu treba automatski pripisati genetici.
Godine također donose promjene. Dlačice na licu mogu postati uočljivije kako žena stari, naročito nakon menopauze. Postepena promjena kroz duži period razlikuje se od naglog razvoja guste dlakavosti. Zato su vrijeme pojavljivanja i brzina napredovanja često važniji od samog broja dlačica koje žena primijeti jednog dana.
Jedan od čestih uzroka hirzutizma prije menopauze jeste sindrom policističnih jajnika, poznat kao PCOS. Uz pojačanu dlakavost mogu se javiti neredovne menstruacije, izostanci ciklusa, akne i prorjeđivanje kose na glavi. Kod nekih žena postoje poteškoće sa začećem zbog neredovne ovulacije, ali simptomi nisu jednaki kod svih.
Sama dlačica na bradi ne potvrđuje PCOS. Jednako tako, neće svaka žena s ovim sindromom imati izraženu dlakavost. Procjena uključuje menstrualni ciklus, znakove djelovanja androgena i druge nalaze koje ljekar smatra potrebnim. Izgled jajnika na ultrazvuku samo je jedan dio procjene, pa nije dobro samostalno postavljati dijagnozu na osnovu jednog simptoma ili nalaza.
Rjeđe, pojačana dlakavost može biti povezana s drugim poremećajima rada nadbubrežnih žlijezda ili s lijekovima. Preparati koji sadrže androgene i određeni drugi lijekovi mogu uticati na rast dlaka. Zbog toga na pregledu treba navesti sve što se koristi, uključujući dodatke prehrani i hormonske preparate.
Ozbiljniji uzroci, poput tumora koji luče androgene, rijetki su. Njihovo spominjanje ne znači da je svaka dlačica razlog za strah, nego objašnjava zašto nagle i izražene promjene zahtijevaju procjenu. Posebno treba obratiti pažnju ako uz ubrzan rast dlaka dolazi do produbljivanja glasa ili drugih novih promjena na tijelu.
Pregled je koristan ako dlačice postaju sve brojnije, ako se uz njih mijenja menstrualni ciklus ili ako pojava izaziva zabrinutost. Kada gusta, tamna dlakavost nastane naglo, naročito uz dublji glas i povećanje mišićne mase, treba se javiti ljekaru što prije. Takve promjene nije dobro mjesecima pratiti samo kroz kozmetičko uklanjanje.
Za početak se možete obratiti porodičnom ljekaru, koji će procijeniti potrebu za daljnjim pregledima. Po potrebi se uključuju ginekolog, dermatolog ili endokrinolog. Cilj pregleda je utvrditi postoji li stanje koje zahtijeva liječenje i razgovarati o mogućnostima koje odgovaraju konkretnoj ženi.
Razgovor obično obuhvata vrijeme pojave dlačica, promjene njihove gustoće, redovnost menstruacija i korištenje lijekova. Ljekar može preporučiti mjerenje određenih hormona, uključujući testosteron, a dodatne pretrage određuju se prema simptomima i nalazima. Ne postoji isti paket analiza koji je potreban svakoj ženi.
Ako nema znakova hormonskog oboljenja, medicinsko liječenje nije uvijek potrebno. Ipak, žena može potražiti pomoć zbog samog izgleda dlačica i nelagode koju osjeća. Njena želja da ih ukloni jednako je legitimna kao i odluka da ih ostavi.
Za uklanjanje nekoliko dlačica može se koristiti pinceta, dok su za veće površine dostupni brijanje, depilacija i odgovarajuće kreme. Važno je birati postupak koji koža dobro podnosi. Crvenilo, peckanje i urastanje dlaka znakovi su da način uklanjanja treba prilagoditi.
Često se čuje da brijanje uzrokuje rast većeg broja dlačica, ali to nije tačno. Ono ne povećava broj folikula niti samo po sebi pojačava rast. Ipak, često brijanje ili depilacija mogu nadražiti kožu. Kreme za uklanjanje dlačica treba koristiti prema uputstvu i prethodno testirati na manjoj površini.
Za dugotrajnije smanjenje dlakavosti postoje laser i elektroliza. Izbor zavisi od boje dlake, karakteristika kože i procjene stručne osobe. Potrebno je više tretmana, a rezultati i rizici nisu jednaki kod svih. Zato obećanja o potpunom uklanjanju svih dlačica nakon jednog dolaska treba posmatrati s rezervom.
Kod određenih žena ljekar može preporučiti i lijekove koji utiču na hormonsko djelovanje. Poboljšanje obično zahtijeva više mjeseci. Takvu terapiju ne treba uzimati samostalno, posebno kada se planira trudnoća, jer pojedini lijekovi mogu štetiti razvoju ploda.
Dlačice na licu mogu uticati na samopouzdanje, čak i kada ih okolina smatra jedva primjetnim. Ako zbog njih žena izbjegava druženja, stalno provjerava lice ili osjeća stid, ima pravo zatražiti podršku i razgovarati o liječenju. Izraženost problema ne određuje se samo brojem dlačica nego i time koliko opterećuje svakodnevni život.
