Četiri razloga zašto vas noću muče gasovi. O kojim razlozima je riječ doznajte u nastavku teksta. Gotovo svaka osoba se povremeno susretne s nadutošću i crijevnim gasovima. Iako se radi o sasvim prirodnom dijelu probavnog procesa, prekomjerno nakupljanje gasova može izazvati nelagodu, bolove u stomaku i osjećaj pritiska koji ometa svakodnevne aktivnosti. Problem postaje još izraženiji kada se simptomi javljaju u večernjim satima ili tokom noći, jer mogu narušiti kvalitet sna i izazvati dodatnu nelagodu.
Crijevni gasovi nastaju kao rezultat razgradnje hrane u probavnom sistemu, ali na njih utiču brojni faktori poput načina ishrane, brzine jedenja, stresa, rada crijevne flore i određenih zdravstvenih stanja. Dobra vijest je da se u velikom broju slučajeva ovaj problem može ublažiti jednostavnim promjenama životnih navika i pravilnim izborom namirnica.
-
Kako nastaju gasovi u probavnom sistemu
Tokom varenja hrane organizam prirodno proizvodi određenu količinu gasova. Dio zraka unosimo gutanjem dok jedemo ili pijemo, dok drugi dio nastaje kada korisne bakterije u debelom crijevu razgrađuju ostatke hrane koje tanko crijevo nije u potpunosti svarilo.
Crijevna mikroflora ima veoma važnu ulogu u očuvanju zdravlja probavnog sistema. Milijarde korisnih bakterija učestvuju u razgradnji složenih ugljikohidrata, vlakana i drugih hranjivih sastojaka. Tokom tog procesa oslobađaju se gasovi poput ugljen-dioksida, vodonika i metana. U normalnim količinama oni ne predstavljaju problem, ali kada ih se stvara više nego što organizam može izbaciti, dolazi do nadutosti i osjećaja nelagode.
-
Zašto se nadutost često javlja u večernjim satima
Mnogi primjećuju da su simptomi mnogo izraženiji pred spavanje ili tokom noći. Jedan od glavnih razloga jeste činjenica da se najveći obroci često jedu upravo u večernjim satima. Kada pojedemo obilnu večeru neposredno prije odlaska na spavanje, probavni sistem nastavlja intenzivno raditi dok tijelo pokušava da se odmori.
Fermentacija hrane u crijevima može trajati nekoliko sati, pa gasovi koji nastaju tokom večeri često predstavljaju posljedicu hrane pojedene ranije tokom dana. Osim toga, tokom ležanja gasovi se mogu sporije kretati kroz crijeva, zbog čega osjećaj pritiska postaje još izraženiji.
Kod pojedinih osoba dodatni problem predstavlja usporena probava, naročito nakon masnih, začinjenih ili veoma obilnih obroka.
-
Uloga nervnog sistema u oslobađanju gasova
Probavni sistem usko je povezan s autonomnim nervnim sistemom koji reguliše mnoge funkcije organizma bez našeg svjesnog uticaja. Tokom dana mišići koji kontrolišu zadržavanje gasova ostaju aktivniji zahvaljujući većem tonusu organizma.
Noću, kada se tijelo opušta i prelazi u stanje odmora, dolazi do prirodnog opuštanja mišića, uključujući i analni sfinkter. Upravo zbog toga mnogi ljudi primjećuju češće oslobađanje gasova tokom spavanja ili neposredno nakon buđenja.
Stres takođe može imati značajan uticaj na rad crijeva. Dugotrajna napetost usporava ili ubrzava probavne procese, narušava ravnotežu crijevnih bakterija i povećava vjerovatnoću pojave nadutosti.
-
Namirnice koje najčešće izazivaju gasove
Određene vrste hrane prirodno podstiču veću proizvodnju gasova. To ne znači da ih treba potpuno izbaciti iz ishrane, jer mnoge od njih sadrže vrijedne vitamine, minerale i vlakna.
Među najčešćim uzročnicima nalaze se mahunarke poput graha, leće i slanutka, zatim kupus, brokula, karfiol, luk i prokulice. Voće poput jabuka, krušaka i breskvi također može izazvati fermentaciju kod osjetljivijih osoba.
Gazirana pića dodatno povećavaju količinu zraka u probavnom sistemu, dok pretjeran unos slatkiša i industrijski prerađene hrane može poremetiti prirodnu ravnotežu bakterija u crijevima.
Kod nekih ljudi problem predstavljaju mlijeko i mliječni proizvodi zbog intolerancije na laktozu, dok drugi teško podnose određene vrste ugljikohidrata poznate kao FODMAP spojevi.
-
Navike koje pogoršavaju stanje
Osim hrane, određene svakodnevne navike mogu značajno povećati količinu gasova.
Brzo jedenje i nedovoljno žvakanje hrane dovode do gutanja veće količine zraka. Sličan efekat imaju ispijanje napitaka kroz slamku, često žvakanje žvakaćih guma i razgovor tokom obroka.
Preskakanje obroka pa kasnije unošenje velike količine hrane odjednom dodatno opterećuje probavni sistem. Crijeva tada moraju obraditi mnogo veću količinu hrane u kratkom vremenu, što povećava fermentaciju i stvaranje gasova.
Nedovoljna fizička aktivnost također usporava rad crijeva, zbog čega se gasovi duže zadržavaju u probavnom sistemu.
-
Kada gasovi mogu ukazivati na zdravstveni problem
Iako su u većini slučajeva potpuno bezopasni, učestala nadutost ponekad može biti znak određenih poremećaja probave.
Sindrom iritabilnog crijeva često je praćen pojačanim stvaranjem gasova, grčevima i promjenama u pražnjenju crijeva. Intolerancija na laktozu može izazvati nadutost ubrzo nakon konzumiranja mliječnih proizvoda, dok celijakija dovodi do problema nakon unosa hrane koja sadrži gluten.
Kod pojedinih osoba postoji i preosjetljivost na određene vrste šećera ili vlakana, zbog čega dolazi do intenzivne fermentacije hrane u crijevima.
Ako se nadutost javlja zajedno s jakim bolovima, naglim gubitkom tjelesne težine, krvlju u stolici ili dugotrajnim promjenama probave, potrebno je obratiti se ljekaru radi dodatnih pregleda.
-
Kako ublažiti nadutost i poboljšati probavu
Male promjene svakodnevnih navika često donose značajno olakšanje. Preporučuje se sporije jedenje, dobro žvakanje svakog zalogaja i izbjegavanje preobilnih večernjih obroka.
Redovna fizička aktivnost, čak i kratka šetnja nakon jela, podstiče prirodno kretanje crijeva i olakšava izbacivanje gasova. Dovoljan unos vode pomaže pravilnom radu probavnog sistema, dok probiotici mogu doprinijeti obnovi zdrave crijevne mikroflore.
Biljni čajevi od mente, komorača ili kamilice tradicionalno se koriste za ublažavanje nadutosti jer opuštaju mišiće probavnog sistema i smanjuju osjećaj pritiska.
Osobama koje često imaju probleme s gasovima može koristiti vođenje dnevnika ishrane kako bi lakše prepoznale namirnice koje im izazivaju tegobe. Na taj način moguće je prilagoditi jelovnik bez potpunog izbacivanja nutritivno vrijedne hrane i dugoročno poboljšati rad probavnog sistema.
