Paradajz je štetan za vas ako patite od ovih bolesti. O kojim blestima je riječ doznajte u nastavku teksta. Paradajz je jedna od najzastupljenijih namirnica u svakodnevnoj ishrani i sastavni je dio brojnih tradicionalnih i modernih recepata. Koristi se za pripremu salata, supa, variva, umaka, sokova i raznih prerađenih proizvoda, zbog čega ga mnogi smatraju nezaobilaznim dijelom zdrave prehrane. Osim što je bogat vitaminom C, kalijem i antioksidansima, posebno likopenom, paradajz se često povezuje s pozitivnim učinkom na zdravlje srca i imunološkog sistema.
Ipak, iako je za većinu ljudi potpuno siguran i koristan, postoje određena zdravstvena stanja kod kojih njegova konzumacija može izazvati ili pojačati postojeće tegobe. Na internetu se često mogu pronaći tvrdnje da je paradajz štetan ili da izaziva ozbiljne bolesti, ali takve informacije uglavnom nisu potkrijepljene naučnim dokazima ili su izvučene iz konteksta. Reakcija organizma na određenu hranu razlikuje se od osobe do osobe, pa ono što nekome ne predstavlja nikakav problem, drugome može izazvati nelagodu.
-
Refluks i pojačana žgaravica
Jedan od najčešćih razloga zbog kojih pojedini ljudi ograničavaju unos paradajza jeste gastroezofagealni refluks. Paradajz prirodno sadrži organske kiseline koje kod osjetljivih osoba mogu pojačati vraćanje želučane kiseline u jednjak. Kao posljedica toga javlja se osjećaj pečenja iza grudne kosti, gorčina u ustima, podrigivanje i neugoda nakon obroka.
Posebno su problematični proizvodi koji sadrže koncentrirani paradajz, poput kečapa, paradajz-pirea, industrijskih umaka i raznih gotovih sosova. Osim većeg udjela kiseline, takvi proizvodi često sadrže dodatne začine, šećer i konzervanse koji mogu dodatno nadražiti želudac. Kod mnogih osoba nije potrebno potpuno izbaciti paradajz iz ishrane, već je dovoljno smanjiti količinu ili izbjegavati proizvode koji izazivaju najviše smetnji.
-
Osjetljiva crijeva i probavne tegobe
Kod osoba koje imaju sindrom iritabilnog crijeva ili općenito osjetljiv probavni sistem paradajz ponekad može izazvati nadutost, grčeve, pojačano stvaranje gasova ili nelagodu u stomaku. Neki ljudi lakše podnose termički obrađen paradajz nego svježi, dok drugi primjećuju da im kombinacija paradajza sa ljutim začinima ili masnijom hranom dodatno pogoršava simptome.
Sjemenke i kora paradajza kod određenog broja ljudi mogu predstavljati dodatni faktor iritacije, posebno ako već postoji upala ili povećana osjetljivost crijevne sluznice. Simptomi nisu isti kod svih osoba, pa je važno pratiti reakciju organizma nakon obroka i prilagoditi način ishrane vlastitim potrebama.
Nutricionisti uglavnom ne preporučuju potpuno izbacivanje paradajza bez opravdanog razloga, već savjetuju umjerenu konzumaciju i vođenje računa o tome koje namirnice izazivaju tegobe.
-
Histaminska intolerancija i reakcije organizma
Paradajz se ubraja među namirnice koje kod osjetljivih osoba mogu izazvati reakcije povezane s histaminom. Kod ljudi koji imaju histaminsku intoleranciju ili smanjenu aktivnost enzima DAO mogu se javiti različiti simptomi poput crvenila kože, svrbeža, osipa, glavobolje, probavnih smetnji ili osjećaja začepljenog nosa.
Neki nakon konzumacije paradajza primjećuju pojačano kihanje, nelagodu u želucu ili osjetljivost kože. Takve reakcije ne znače nužno da postoji alergija na paradajz, već mogu biti posljedica povećane osjetljivosti organizma na histamin.
Prava alergija na paradajz ipak je relativno rijetka. Kada postoji, može se manifestovati oticanjem usana, svrbežom u ustima, osipom ili probavnim problemima. U težim slučajevima potrebno je obaviti pregled kod ljekara i, po potrebi, alergološko testiranje.
-
Da li paradajz utiče na stvaranje bubrežnih kamenaca?
Često se može čuti tvrdnja da paradajz direktno uzrokuje bubrežne kamence, ali stručnjaci naglašavaju da je stvarnost mnogo složenija. Nastanak kamenaca zavisi od brojnih faktora, uključujući genetiku, količinu unesene tečnosti, način ishrane i opće zdravstveno stanje.
Paradajz sadrži određenu količinu oksalata, spojeva koji kod osoba sklonih stvaranju kalcij-oksalatnih kamenaca mogu imati određeni uticaj. Međutim, sam paradajz rijetko predstavlja glavni uzrok ovog problema.
Osobe kojima su već dijagnostikovani bubrežni kamenci ili imaju povećan rizik za njihovo nastajanje trebaju se pridržavati preporuka ljekara ili nutricioniste, koji će procijeniti da li je potrebno ograničiti unos određenih namirnica, uključujući i paradajz.
-
Mogu li se pogoršati bolovi u zglobovima?
Godinama postoje tvrdnje da paradajz izaziva artritis ili pojačava bolove u zglobovima zbog prisustva solanina. Iako pripada porodici pomoćnica zajedno s krompirom i patlidžanom, dosadašnja istraživanja nisu potvrdila jasnu vezu između konzumacije paradajza i razvoja artritisa.
Kod manjeg broja ljudi može postojati individualna osjetljivost na određene namirnice iz ove skupine, zbog čega nakon njihovog konzumiranja osjećaju pojačane tegobe. Međutim, takve reakcije nisu pravilo i ne mogu se primijeniti na cijelu populaciju.
Naprotiv, paradajz sadrži vrijedne antioksidanse koji pomažu u zaštiti ćelija od oksidativnog stresa, pa se kod većine ljudi smatra korisnim dijelom uravnotežene prehrane.
-
Može li prevelik unos promijeniti boju kože?
Likopen je prirodni pigment koji paradajzu daje karakterističnu crvenu boju i poznat je po snažnom antioksidativnom djelovanju. U vrlo rijetkim slučajevima, kod osoba koje duži period unose izrazito velike količine hrane bogate likopenom, može doći do blage promjene boje kože.
Takva pojava uglavnom nije opasna i povlači se nakon smanjenja unosa namirnica bogatih ovim pigmentom. Mnogo češće se slične promjene povezuju s pretjeranom konzumacijom mrkve i drugih namirnica bogatih beta-karotenom nego sa samim paradajzom.
Kod osoba koje se hrane uravnoteženo i paradajz konzumiraju u uobičajenim količinama ovakve promjene praktično se ne javljaju.
-
Kada je potrebno prilagoditi ishranu?
Većina ljudi može bez ikakvih problema redovno jesti paradajz i koristiti ga u pripremi svakodnevnih obroka. Međutim, osobe koje imaju refluks, osjetljiv želudac, sindrom iritabilnog crijeva, histaminsku intoleranciju ili određene bubrežne tegobe trebale bi obratiti pažnju na reakcije vlastitog organizma.
Umjesto da se oslanjaju na senzacionalističke tvrdnje kako je neka namirnica potpuno štetna ili opasna, mnogo je korisnije pratiti individualne simptome i, po potrebi, potražiti savjet ljekara ili nutricioniste. Na taj način moguće je prilagoditi ishranu bez nepotrebnog izbacivanja namirnica koje za većinu ljudi predstavljaju vrijedan izvor vitamina, minerala i antioksidansa.
