Ima mnogo slavnih ljudi na našim prostorima koji možda nisu bili toliko eksponirani, ali su i dalje zabilježili značajan uspjeh. To je slučaj klavijaturiste po imenu Laza Ristovski i danas otkrivamo više o njemu.
- Laza Ristovski, glazbenik podrijetlom iz Jugoslavije i Srbije, izvršio je dubok utjecaj na svjetsku umjetnost, što pokazuje njegova prisutnost u obrazovnim udžbenicima i primanje nagrade za životno djelo.
Njegovo iznimno razumijevanje različitih glazbenih žanrova, zajedno s njegovim zadivljujućim izvedbama, ostavilo je trajan dojam na publiku. Prešavši od “Smaka” do “Bijelog Dugma”, postigao je ono što su mnogi u njegovo vrijeme smatrali gotovo nedostižnim, naposljetku izazvavši sveopće divljenje.
Stručnjaci tvrde da je život u glazbi bio njegov pravi poziv, a popis značajnih pojedinaca s kojima je išao na turneje je opsežan. Izuzetno uspješan, ostao je žestoko zaštitnički nastrojen prema svom unutarnjem djetetu. Naposljetku, unatoč tome što je zbog teških zdravstvenih problema bio vezan za invalidska kolica, zadržao je osmijeh do posljednjeg dana, što mu je poslužilo kao najmoćniji lijek u najizazovnijim vremenima.
- Laza Ristovski je rođen u Novom Pazaru od oca Đorđa, vojnog oficira, i majke Radmile, profesorice ruskog jezika. Kad je imao dvije godine, obitelj mu se zbog očeve vojne dužnosti preselila u Kraljevo, a on se naknadno izjasnio kao Kraljevčanin.
Njegov glazbeni put započeo je s pet godina, kada je nakon mnogo upornosti uspješno uvjerio roditelje da kupe harmoniku. Rano je podučavao uglednog pedagoga u Kraljevcu, gdje je nastavni program bio isključivo usmjeren na klasičnu glazbu. Tri godine kasnije postao je učenik novoosnovane glazbene škole, uspjevši izbjeći stroge stegovne mjere, jer je ravnatelj imao posebnu averziju prema rock and rollu.
U dobi od 13 godina pobjegao je s važnog glazbenog koncerta zbog silne buke i nakon toga postao član njegovog prvog benda. Po završetku sedmog razreda osnovne škole roditelji su mu kupili orgulje “Vox Jaguar” za 540.000 dinara, značajan iznos za to doba. Bend je na igrankama u Kraljevu nastupao bez službenog imena, zbog čega su ih zvali Bezimeni.
- Nakon završene osnovne škole upisao je gimnaziju u Kraljevu i vanredno pohađao Muzičku školu “Stanković” u Beogradu. Njegov nedostatak entuzijazma za srednju školu rezultirao je neuspjehom u prvom razredu, što je dovelo do prelaska u ekonomsku školu.
Za to vrijeme uspješno je završio dvije godine srednjeg glazbenog obrazovanja. Prelazak iz jedne u drugu natjecateljsku skupinu bio je popraćen utjecajem oca. S prvom suprugom Vesnom Panić, magistricom kiparstva, dobio je kćer Sandu rođenu 11. veljače 1977. godine. Diplomirana slikarica i modna dizajnerica, Sandino rođenje poklopilo se s njegovim inauguracijskim koncertom s “Bijelim dugmetom”.
Za to vrijeme sklopio je brak sa svojom prvom suprugom. Nekoliko godina je boravio u Beogradu sa Slavicom iz Makedonije do 2006. Iste godine je obnovio kontakt sa svojom prvom suprugom, koja je ostala uz njega sve do njegove smrti. Jedna anegdota vezana uz moje rođenje govori o očevom prelasku iz “Smaka” u “Bijelo Dugme”.
- U tom je trenutku moja majka bila u osmom mjesecu trudnoće. Mom ocu se ukazala prilika da se pridruži “Bijelom dugmetu”, događaju koji se može usporediti s prelaskom iz Partizana u Crvenu zvezdu, s obzirom da su ova dva benda važila za žestoke rivale.
Za to vrijeme Lazina kći je promatrala situaciju i komentirala: Zbog svoje duboke odanosti prijateljima iz “Smaka”, moj otac je postavio pitanje mojoj majci treba li prigrliti muškost ili ganjati financijski uspjeh. Moja majka, istovremeno pragmatična i puna očekivanja, odgovorila je potvrdno, rekavši:
“Naravno da ćemo imati puno novca, naravno da ćeš ići. Nakon nekoliko mjeseci susreo ju je, jer su ga putovanja vodila u Beograd prije nego što je otišao u Kragujevac u posjet svojoj jedinici. Potaknut svojim entuzijazmom za glazbu, vjerovao je da će Sanda krenuti na slično putovanje. Iako je završila glazbenu školu i znala svirati klavir, njezini su se prsti, nekoć vješti u pritiskanju tipki, na kraju odlučili baviti slikanjem.
- Bilo je inherentno prepoznato, zbog moje naklonosti prema njemu, da je moje bavljenje glazbom bilo unaprijed. Kako sam ja završio klavirsko obrazovanje, on je od malih nogu uživao u sviranju, baš kao i moja strast prema crtanju.
Kad sam stigao u drugu godinu srednje škole, odlučio sam da će slikanje biti moj pravi poziv; usprkos tome, glazba je uvijek bila vitalna komponenta mog postojanja. Lazin nasljednik razmišlja o svojim težnjama za moju budućnost i primjećuje da sam mu, unatoč tome, pokazao svoj umjetnički talent.
Laza nije žalio zbog odluke da se pridruži “Bijelom dugmetu”, jer mu je Goran Bregović ostao vjeran prijatelj cijeloga života. Nakon toga, “Smak” je iskazivao upornu želju da se ponovno okupi i nastupa s njima kad god je to moguće. Nasljeđe Ristovskog trajat će dokle god se prisjećaju filmova “Lepo selo lepa gora” i “Nečista krv”, kao i pjesama “Zaboravljeni” i “Pljuni i pjevaj moja Jugoslavijo”, kao i proslavljenih hitova dvojice legendarni rivalski bendovi.