Pet grešaka zbog kojih gubite ravnotežu. O kojim greškama je riječ doznajte u nastavku teksta. Osjećaj nesigurnosti pri hodu, blago njihanje tijela ili strah da bi se moglo izgubiti tlo pod nogama rijetko se javljaju iznenada. Najčešće se razvijaju polako, gotovo neprimjetno. U početku se to može desiti samo prilikom ustajanja, penjanja stepenicama ili hodanja po neravnom terenu. Kako vrijeme prolazi, takvi trenuci mogu postati učestaliji, ali ih mnogi i dalje pripisuju umoru, stresu ili godinama. Ipak, ravnoteža nije nešto što se gubi samo zbog starenja. U velikom broju slučajeva, iza problema stoje svakodnevne navike koje na prvi pogled djeluju bezazleno, ali dugoročno utiču na stabilnost tijela i sigurnost pri kretanju.
-
Tjelesna neaktivnost i njen skriveni uticaj
Savremeni način života često podrazumijeva dugotrajno sjedenje. Bilo da je riječ o radu za računarom, gledanju televizije ili vožnji, tijelo provodi sate u istom položaju. Kada se mišići nogu, kukova, stomaka i leđa ne koriste redovno, oni postepeno gube snagu i elastičnost. Ovi mišići imaju ključnu ulogu u održavanju ravnoteže, jer pomažu tijelu da se prilagodi naglim promjenama položaja.
Nedostatak kretanja može dovesti do toga da i jednostavne aktivnosti, poput okretanja ili kratkog stajanja na jednoj nozi, postanu izazovne. Važno je naglasiti da rješenje ne mora biti naporno vježbanje. Umjerena, ali redovna aktivnost često daje najbolje rezultate. Svakodnevne šetnje, lagane vježbe istezanja, vježbe ravnoteže ili spore, kontrolisane aktivnosti poput joge i tai-čija pomažu tijelu da povrati osjećaj kontrole i stabilnosti.
-
Obuća kao često zanemaren faktor sigurnosti
Malo ljudi razmišlja o obući kao o faktoru koji utiče na ravnotežu, posebno kada su kod kuće. Papuče bez zadnjeg dijela, cipele s istrošenim đonovima ili modeli bez odgovarajuće podrške stopalu mogu značajno povećati rizik od klizanja ili pogrešnog koraka.
Stopala su osnova stabilnosti cijelog tijela. Kada nemaju dobru potporu, tijelo mora dodatno da se prilagođava, što povećava napor i nesigurnost. Stabilne cipele sa neklizajućim đonom, čvrstim gornjim dijelom i blagom potporom svoda stopala mogu napraviti veliku razliku. Takva obuća ne mora biti neudobna niti ružna, već prije svega funkcionalna i sigurna za svakodnevno kretanje.
-
Nedovoljan unos tečnosti i nepravilna ishrana
Ravnoteža zavisi i od unutrašnjeg stanja organizma. Dehidracija, preskakanje obroka ili jednolična ishrana mogu dovesti do pada energije, slabosti i vrtoglavice. Ovi simptomi često dolaze postepeno, pa se ne povezuju odmah sa ishranom ili unosom tečnosti.
Tijelo koje nema dovoljno vode teže reguliše krvni pritisak, što može izazvati osjećaj nestabilnosti pri ustajanju. Slično tome, nedostatak određenih nutrijenata može oslabiti mišiće i usporiti reakcije. Redovno pijenje vode tokom dana, čak i kada nema osjećaja žeđi, kao i raznovrsna ishrana bogata povrćem, voćem, proteinima i integralnim žitaricama, podržavaju normalno funkcionisanje tijela i pomažu u očuvanju ravnoteže.
-
Prostor u kojem živimo i njegove skrivene prepreke
Dom se često doživljava kao sigurno i poznato okruženje, ali upravo ta naviknutost može dovesti do opuštanja i previdanja potencijalnih rizika. Sitnice poput klizavih tepiha, produžnih kablova na podu, lošeg osvjetljenja ili prenatrpanih prolaza mogu postati uzrok gubitka ravnoteže.
Prilagođavanje prostora ne mora biti komplikovano. Učvršćivanje tepiha, uklanjanje nepotrebnih prepreka, dodavanje jačeg osvjetljenja u hodnicima i postavljanje rukohvata tamo gdje su najpotrebniji pomažu u stvaranju sigurnijeg okruženja. Posebnu pažnju vrijedi posvetiti kupatilu i stepenicama, gdje se nezgode najčešće dešavaju.
-
Uloga vida i sluha u održavanju stabilnosti
Ravnoteža nije samo stvar mišića i kostiju. Mozak se oslanja na informacije koje dobija putem vida i sluha kako bi procijenio položaj tijela u prostoru. Kada vid postane slabiji ili se jave problemi sa sluhom, mozak dobija manje precizne informacije, što može uticati na sigurnost pri kretanju.
Zamućen vid, pogrešno podešene naočare ili neliječeni problemi sa sluhom mogu izazvati nesigurnost, posebno u nepoznatom okruženju ili pri slabijem osvjetljenju. Redovni pregledi i pravovremena korekcija vida i sluha pomažu u održavanju bolje prostorne orijentacije i većeg samopouzdanja pri svakodnevnim aktivnostima.
